Rodni jaz u platama u BiH iznosi oko 13 posto čak i kada se uzmu u obzir obrazovanje, godine života, mjesto stanovanja i druge karakteristike zaposlenih.
Pokazali su to rezultati istraživanja predstavljenog danas u Sarajevu, koji ukazuju da razlike u primanjima žena i muškaraca nisu povezane isključivo s njihovim kvalifikacijama, već i sa širim ekonomskim i društvenim nejednakostima.
Rezultati su predstavljeni na događaju „Ekonomska ravnopravnost žena: od jednakih mogućnosti do liderstva“, koji su organizovali Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Agencija za ravnopravnost spolova BiH, u okviru Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti.
Tom prilikom predstavljene su dvije publikacije koje se bave razlikama u zaradama, položajem žena na tržištu rada, njihovim mogućnostima za profesionalno napredovanje i ekonomskom sigurnošću.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Efendić upozorio je da samo poređenje prosječnih plata nije dovoljno za razumijevanje ekonomskog položaja žena. Potrebno je analizirati i okolnosti koje utiču na mogućnost zaposlenih da svoje obrazovanje, iskustvo i rad pretvore u odgovarajuća primanja i dugoročnu finansijsku sigurnost.
Neplaćeni rad dodatno produbljuje rodni jaz u platama u BiH
Jedna od važnih tema istraživanja bio je neplaćeni rad, posebno briga o članovima porodice i obavljanje kućanskih poslova, koji u najvećoj mjeri padaju na žene.
Iako takav rad omogućava svakodnevno funkcionisanje domaćinstava i društva, njegov doprinos često nije prepoznat u ekonomskim pokazateljima. Istovremeno, obaveze u porodici mogu ograničiti mogućnosti žena da se zaposle, rade puno radno vrijeme ili napreduju u karijeri.
Profesorica Elicia Braunstein, glavna ekonomistica UNDP-ove inicijative Equanomics, istakla je da ekonomske politike trebaju uzeti u obzir i neplaćeni rad, jer on direktno utiče na položaj žena na tržištu rada.
Prema njenim riječima, veće opterećenje žena poslovima brige smanjuje njihove mogućnosti za ostvarivanje ekonomske nezavisnosti. Zbog toga je potrebno prepoznati doprinos ovog rada ekonomiji i uključiti ga u donošenje ekonomskih odluka.
Istraživanja kao osnova za promjene na tržištu rada
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić naglasila je da nova istraživanja omogućavaju preciznije prepoznavanje uzroka nejednakosti i kreiranje mjera za njihovo smanjenje.
Posebno je ukazala na značaj saradnje institucija, poslodavaca, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, kako bi se ženama osigurale ravnopravnije mogućnosti zapošljavanja, profesionalnog razvoja i učešća u odlučivanju.
Na potrebu uklanjanja prepreka koje ograničavaju profesionalni napredak žena ukazao je i ambasador Kraljevine Danske u BiH Åge Sandal Møller.
Istakao je da razlike u platama nisu samo pitanje visine zarade, već odražavaju i prepreke s kojima se žene suočavaju tokom karijere, uključujući pristup rukovodećim pozicijama.
Kroz program Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji uz podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske provode UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, nastoji se unaprijediti položaj žena i osigurati da rezultati istraživanja budu iskorišteni za konkretne institucionalne i ekonomske promjene.
