Kupovina nekretnina u Hrvatskoj među građanima BiH bilježi snažan rast, a tokom 2025. godine kupci iz Bosne i Hercegovine ostvarili su 464 kupoprodaje, čak osam puta više nego 2016. godine. Prema podacima hrvatske Porezne uprave, BiH se nalazi na četvrtom mjestu među državama iz kojih dolazi najveći broj stranih kupaca nekretnina.
U Hrvatskoj je tokom prošle godine evidentirano ukupno 9.159 kupoprodaja nekretnina u kojima su kupci bili stranci. To predstavlja 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja, pokazuju podaci koje je analizirala platforma EstateIQ.
Iako ukupno interesovanje stranih kupaca posljednjih godina slabi, građani Bosne i Hercegovine sve su prisutniji na hrvatskom tržištu nekretnina.
Kupovina nekretnina u Hrvatskoj: BiH četvrta među stranim kupcima
Najviše nekretnina u Hrvatskoj tokom 2025. godine kupili su državljani Slovenije, koji su ostvarili 2.576 kupoprodaja. Slijede kupci iz Njemačke sa 1.962 i Austrije sa 875 kupljenih nekretnina.
Na četvrtom mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina sa 464 kupoprodaje, neposredno ispred Češke, čiji su državljani kupili 460 nekretnina.
Među značajnijim kupcima su i Mađari sa 399, Poljaci sa 391 i Slovaci sa 383 kupoprodaje. Italijanski državljani kupili su 241, a kupci iz Srbije 185 nekretnina.
Posebno se izdvaja rast broja kupovina koje ostvaruju građani BiH. U poređenju s 2016. godinom njihov broj povećan je približno osam puta, što je jedan od najvećih porasta među posmatranim državama.
Sličan trend zabilježen je kod kupaca iz Srbije, gdje je broj transakcija povećan šest puta, te Ukrajine, čiji su građani ostvarili 6,4 puta više kupovina nego prije deset godina.
Stranci kupuju manje nekretnina nego prije nekoliko godina
Iako je broj kupovina građana BiH značajno povećan, ukupna aktivnost stranih kupaca u Hrvatskoj smanjuje se od 2022. godine.
Te godine strani državljani kupili su 13.344 nekretnine, što je bio najveći zabilježeni broj u posmatranom periodu.
Tokom 2025. broj kupoprodaja smanjen je na 9.159, odnosno za približno 31 posto u odnosu na rekordnu 2022. godinu.
Uprkos padu, strani kupci i dalje ostvaruju znatno više kupovina nego 2016. godine, kada je evidentirano 5.767 transakcija.
Promijenila se i struktura kupaca. Dok građani Bosne i Hercegovine, Poljske i pojedinih drugih država sve češće kupuju hrvatske nekretnine, interesovanje kupaca iz Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva znatno je smanjeno.
Broj kupovina ruskih državljana u deset godina pao je za 78 posto, švedskih za 62 posto, a kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva za 53 posto.
Najveće interesovanje stranaca za nekretnine na hrvatskoj obali
Prema procjeni Hrvatske privredne komore iz 2025. godine, približno 90 posto stranih kupaca nekretnine stiče u pet obalnih županija.
Ipak, riječ je o procjeni, a ne o zvaničnoj statistici teritorijalne raspodjele kupoprodaja prema državljanstvu kupaca.
Zbog toga se iz dostupnih podataka ne može precizno utvrditi u kojim dijelovima Hrvatske građani Bosne i Hercegovine najčešće kupuju nekretnine.
Hrvatsko tržište obuhvata različite vrste nekretnina, od stanova i apartmana do porodičnih kuća i zemljišta, pa podaci o ukupnim kupoprodajama ne pokazuju koliko su kupci iz BiH izdvojili novca niti kakve su nekretnine najviše kupovali.
Nekretnine se sve češće razgledaju putem interneta
Promjene na tržištu nekretnina vidljive su i u načinu na koji strani kupci pronalaze stanove, kuće i apartmane.
Iz platforme EstateIQ ističu da digitalni oglasi, videoobilasci i dostupnost dokumentacije postaju sve značajniji, naročito za kupce koji žive daleko od nekretnine za koju su zainteresovani.
Prvi kontakt s nekretninom sve se češće ostvaruje putem mobilnog telefona, dok se fizički obilazak organizuje tek nakon što kupac dobije osnovne informacije o cijeni, površini, stanju objekta i vlasničkoj dokumentaciji.
Posebno važnu ulogu imaju zemljišnoknjižni izvadak, stvarna kvadratura, energetski razred i troškovi održavanja.
Prema iskustvima ove platforme, dio kupoprodajnog postupka može se obaviti i na daljinu, a uredna dokumentacija i potpune informacije olakšavaju kupcima donošenje odluke prije dolaska u Hrvatsku.
