Vrijeme pred ekranima u BiH, prema novoj evropskoj infografici, iznosi prosječno 6,4 sata dnevno, što bi na godišnjem nivou značilo više od 97 punih dana provedenih uz mobilne telefone, računare i druge digitalne uređaje. Bosna i Hercegovina se prema ovom prikazu nalazi među evropskim zemljama s dužim vremenom korištenja ekrana, ispred Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Podaci su predstavljeni na infografici stranice Geo Mapped, koja upoređuje navike korištenja digitalnih uređaja širom Evrope. Iako mapa privlači pažnju velikim razlikama među državama, njeni autori nisu objavili detaljnu metodologiju prikupljanja podataka.
Ako se dnevni prosjek od 6,4 sata preračuna na godinu, dobije se približno 2.336 sati. Uz pretpostavku da osoba spava osam sati dnevno, to bi značilo da oko 40 posto budnog vremena provodi pred ekranima.
Vrijeme pred ekranima u BiH duže nego u većini susjednih zemalja
Prema prikazanim procjenama, najviše vremena pred ekranima u regionu provode stanovnici Kosova, prosječno 6,8 sati dnevno, a slijedi Albanija sa 6,7 sati.
Bosna i Hercegovina nalazi se na trećem mjestu u ovom regionalnom poređenju sa 6,4 sata, dok Sjeverna Makedonija bilježi 6,3 sata.
Srbija i Crna Gora imaju prosjek od 6,2 sata, Hrvatska šest sati, a Slovenija 5,6 sati dnevno.
Razlika između Bosne i Hercegovine i Slovenije iznosi 48 minuta dnevno, odnosno približno 292 sata godišnje.
Koje evropske zemlje provode najviše vremena uz ekrane?
Prema infografici Geo Mapped, na vrhu evropskog poređenja nalazi se Rusija, sa 8,6 sati dnevno. Slijede Portugal sa 7,5 sati, Rumunija i Turska sa po 7,2 sata, te Bjelorusija sa sedam sati.
Na suprotnom kraju nalaze se Island, gdje se navodi prosjek od 4,3 sata dnevno, Austrija sa 4,5 sati i Švicarska sa 4,6 sati.
Među zemljama s kraćim vremenom korištenja ekrana su i Finska sa 4,7 sati, Švedska sa 4,8 i Irska sa 4,9 sati dnevno.
Zanimljiva je razlika između Bosne i Hercegovine i Austrije. Prema podacima s mape, stanovnici BiH provode gotovo dva sata dnevno više pred ekranima, što bi na godišnjem nivou predstavljalo približno 29 dodatnih dana.
Koliko građana BiH svakodnevno koristi internet?
Prema izvještaju Digital 2026, koji objavljuje DataReportal, Bosna i Hercegovina je krajem 2025. godine imala približno 2,72 miliona korisnika interneta, odnosno 86,7 posto stanovništva.
Istovremeno, procijenjeno je da oko 416.000 stanovnika ne koristi internet.
Izvještaj navodi i približno 2,2 miliona korisničkih identiteta na društvenim mrežama, što pokazuje koliko su digitalne platforme zastupljene u svakodnevnoj komunikaciji.
Dodatne podatke donosi istraživanje Balkan Barometer za 2025. godinu, prema kojem je u BiH 43 posto ispitanika prijavilo da dnevno provodi između dva i tri sata na internetu, 22 posto između četiri i pet sati, dok je 11 posto navelo šest ili više sati.
Ovi rezultati ne mjere potpuno istu stvar kao evropska mapa, jer se odnose na prijavljeno vrijeme korištenja interneta, a ne nužno na ukupno vrijeme provedeno pred ekranima.
Zašto podatke o korištenju ekrana treba tumačiti oprezno?
Iako evropska mapa prikazuje velike razlike među državama, nije poznato jesu li podaci prikupljeni istom metodologijom i u istom periodu.
Važno je razlikovati vrijeme provedeno na internetu od ukupnog vremena pred ekranima. Korištenje računara na poslu, gledanje televizije, čitanje vijesti i korištenje društvenih mreža različite su aktivnosti, koje pojedina istraživanja ne obuhvataju na isti način.
Podatak od 6,4 sata zato ne znači da svaki stanovnik Bosne i Hercegovine svakodnevno toliko vremena provodi uz digitalne uređaje, niti se iz njega može zaključiti koliko tog vremena otpada na posao, obrazovanje ili zabavu.
Prema podacima Balkan Barometra, u istraživanju za 2025. godinu pet posto ispitanika iz BiH izjavilo je da uopće ne koristi internet, dok je gotovo svaka treća osoba koja ga koristi prijavila najmanje četiri sata dnevno na mreži.
