Historijska presuda u Hagu: Mijanmar bi mogao biti proglašen odgovornim za genocid

Međunarodni sud pravde u Hagu danas će odlučiti da li je Mijanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohingya.

Presuda u postupku koji je Gambija pokrenula prije sedam godina mogla bi predstavljati presedan u međunarodnom pravu, jer do sada nijedna država pred ovim sudom nije proglašena odgovornom za samo počinjenje genocida.

Izricanje presude zakazano je za 10 sati, a slučaj se odnosi na vojne operacije provedene 2017. godine, tokom kojih su stotine hiljada Rohingya bile prisiljene napustiti svoje domove i potražiti utočište u susjednom Bangladešu.

Genocid nad Rohingyama pred Međunarodnim sudom pravde

U augustu i septembru 2017. godine vojska Mijanmara pokrenula je veliku operaciju u saveznoj državi Rakhine. Preživjeli su svjedočili o masovnim ubistvima, silovanjima, mučenjima i uništavanju naselja, a brojne zločine dokumentovali su istražitelji Ujedinjenih nacija i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Istražna misija UN-a zaključila je 2018. godine da postupci mijanmarske vojske nisu bili proporcionalni sigurnosnim prijetnjama te je preporučila istragu protiv visokih vojnih zvaničnika zbog sumnje na genocid.

Vlasti Mijanmara odbacile su optužbe, tvrdeći da je vojska provodila sigurnosne operacije kao odgovor na napade naoružanih pripadnika Rohingya.

Gambija je u novembru 2019. godine, uz podršku Organizacije islamske saradnje, podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde, navodeći da je Mijanmar prekršio Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.

Zbog čega je važna presuda u Hagu?

Međunarodni sud pravde odlučuje o odgovornosti država, za razliku od međunarodnih krivičnih sudova koji procesuiraju pojedince.

Iako su pojedinci ranije osuđivani za genocid počinjen u Ruandi i Bosni i Hercegovini, pred Međunarodnim sudom pravde još nije utvrđena odgovornost neke države za direktno počinjenje tog zločina.

Arsalan Suleman, advokat koji predvodi pravni tim Gambije, za BBC je istakao da bi presuda u korist njegove države imala historijski značaj i dodatno ojačala primjenu Konvencije o genocidu.

Jedno od najtežih pitanja u postupku jeste dokazivanje genocidne namjere. Sud mora utvrditi ne samo da su počinjeni teški zločini nego i da su izvršeni s namjerom potpunog ili djelimičnog uništenja zaštićene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe.

Slučaj genocida u Srebrenici važan za današnju odluku

Posebnu težinu ovom postupku daje ranija presuda po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije, koju je naša država podnijela 1993. godine.

Međunarodni sud pravde 2007. godine utvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid, ali nije našao dovoljno dokaza da se njegovo počinjenje može pripisati državi Srbiji.

Istovremeno, sud je utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida i obavezu kažnjavanja počinilaca, odnosno saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

U postupku protiv Mijanmara Gambija nastoji dokazati da su zločini nad Rohingyama bili dio šire politike progona i diskriminacije, koja je uključivala ograničavanje državljanstva, obrazovanja, zdravstvene zaštite i slobode kretanja.

Više od milion Rohingya i dalje živi u izbjegličkim kampovima

Moguća presuda protiv Mijanmara imala bi veliki simbolički i pravni značaj za Rohingye, od kojih više od milion živi u izbjegličkim kampovima u Bangladešu.

Njihov povratak dodatno otežavaju sukobi u državi Rakhine, uništena naselja i nesigurnost na područjima iz kojih su protjerani.

Presude Međunarodnog suda pravde su konačne i obavezujuće za države u postupku, ali sud nema vlastite mehanizme kojima bi neposredno prisilio državu na njihovo izvršenje.

Mijanmar je još 2020. godine dobio nalog suda da poduzme privremene mjere zaštite Rohingya i sačuva dokaze o mogućim zločinima, dok se čeka konačna odluka o odgovornosti države.

pročitajte i ovo