Međunarodni sud pravde u Hagu danas je presudio da je Mjanmar počinio genocid nad Rohinjama, pretežno muslimanskom etničkom manjinom, tokom vojnih operacija 2017. godine. Sud je utvrdio da su sigurnosne snage Mjanmara djelovale s namjerom uništenja značajnog dijela ove zajednice, čime je prekršena Konvencija Ujedinjenih nacija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Presuda je donesena u postupku koji je Gambija pokrenula 2019. godine, zahtijevajući da se utvrdi odgovornost Mjanmara za masovna ubistva, progon i druge zločine nad Rohinjama.
Odluku je saopćio predsjednik Međunarodnog suda pravde Yuji Iwasawa, a za utvrđivanje odgovornosti Mjanmara glasalo je devet sudija, dok je šest bilo protiv.
Riječ je o prvoj presudi u kojoj je Međunarodni sud pravde utvrdio da je jedna država sama počinila genocid.
Genocid nad Rohinjama: Sud utvrdio ubistva i sistematsko nasilje
Prema nalazima Suda, tokom vojnih operacija u saveznoj državi Rakhine 2017. godine ubijeno je približno 10.000 Rohinja.
Utvrđeno je da su sigurnosne snage počinile masovna ubistva, seksualno nasilje, napade na djecu i civile koji su pokušavali pobjeći u susjedni Bangladeš.
Vojska je, prema zaključcima Suda, sistematski uništavala sela i spaljivala domove pripadnika ove zajednice. Na dijelu područja s kojih su Rohinje protjerane kasnije su izgrađeni novi objekti i naseljeno drugo stanovništvo.
Sud je zaključio da su ubistva, nanošenje teških fizičkih i psihičkih povreda te mjere usmjerene na sprečavanje rađanja počinjeni s genocidnom namjerom.
Mjanmar je tokom postupka negirao optužbe, tvrdeći da su vojne operacije predstavljale odgovor na napade pobunjeničkih grupa. Sud nije prihvatio takvo obrazloženje kao opravdanje za utvrđeni obrazac nasilja nad civilima.
Mjanmaru naložene reparacije za žrtve
Presudom je Mjanmaru naloženo da osigura reparacije žrtvama genocida, uključujući mjere za siguran povratak raseljenih Rohinja njihovim domovima, obnovu ili povrat imovine te pomoć u pronalasku nestalih osoba.
Međunarodni sud pravde odlučuje o odgovornosti država, a ne o krivičnoj odgovornosti pojedinaca. Njegove presude su konačne i obavezujuće, ali Sud nema vlastiti mehanizam kojim može neposredno prisiliti državu da ih provede.
Nasilje nad Rohinjama izazvalo je jednu od najvećih izbjegličkih kriza u Aziji. Više od 700.000 ljudi pobjeglo je iz Mjanmara u Bangladeš tokom 2017. godine, a danas približno 1,2 miliona Rohinja živi u izbjegličkim kampovima na području Cox's Bazara.
Postupak koji je Gambija pokrenula prije sedam godina imao je podršku Organizacije islamske saradnje, a u predmetu je učestvovalo i 11 država koje su dostavile svoja pravna tumačenja Konvencije o genocidu.

