Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) trebale su stupiti na snagu 1. oktobra, ali njihova primjena je već nekoliko puta odgađana. Najnovija odluka je da bi sankcije mogle početi važiti od 8. ili 9. oktobra, dok je kompanija podnijela novi zahtjev za produženje izuzeća i nastavak poslovanja. Ovo je sedma odgoda primjene, a sudbina NIS-a i dalje zavisi od odluke američkog Ministarstva finansija.
Posljedice u Srbiji
U Srbiji je najveći rizik povezan s rafinerijom u Pančevu, koja gotovo svu sirovu naftu dobija preko naftovoda JANAF iz Hrvatske. Ako sankcije stupe na snagu, JANAF bi bez posebnog američkog odobrenja morao obustaviti isporuke. To bi odmah izazvalo pritisak na domaće tržište goriva i poremetilo snabdijevanje. Dodatni problem predstavljaju bankarske transakcije, jer bi NIS mogao biti isključen iz međunarodnog platnog prometa, što znači komplikacije od isplate plata do uvoza sirovine i rezervnih dijelova.
Prelijevanje na BiH
Naftna industrija Srbije prisutna je i na bosanskohercegovačkom tržištu kroz G-Petrol Sarajevo, koji upravlja mrežom benzinskih stanica pod brendom Gazprom NIS Petrol. Ako američke sankcije obuhvate NIS, postoji velika vjerovatnoća da bi i G-Petrol potpao pod iste mjere zbog pravila o vlasničkoj povezanosti. U tom slučaju, banke i dobavljači u BiH mogli bi zaustaviti poslovanje s ovim društvom, što bi direktno pogodilo snabdijevanje.
Kratkoročni efekti
U prvim sedmicama moguće su oscilacije cijena i poremećaji u snabdijevanju, posebno u regijama gdje G-Petrol ima veći tržišni udio. Čak i ako druge kompanije poput INA Holdine, Petrola, Hifa Oila ili Optime preuzmu dio tržišta, prelazak na nove ugovore i logističke rute neće ići brzo. Potencijalno bi došlo do privremenog rasta cijena goriva u BiH.
Srednjoročne posljedice
Ako NIS dobije novo izuzeće, snabdijevanje se može održati, ali uz stalnu neizvjesnost i kratke rokove. Ako sankcije budu pune i trajnije, BiH će se morati osloniti na alternativne izvore, prije svega uvoznike koji koriste luke i skladišta u Hrvatskoj ili druge tokove. To znači više troškove osiguranja, duže lance nabavke i vjerovatno skuplje gorivo za krajnje potrošače.
Regulatorni okvir u BiH
Banke u BiH imale bi obavezu da odmah primijene američke sankcije ako se NIS nađe na listi. To bi značilo blokadu transakcija s G-Petrolom i mogućnost da se ova kompanija suoči s praktičnom paralizom poslovanja. Institucije koje prate robne rezerve morale bi osigurati brzu reakciju kako bi se spriječilo veće poremećaje na tržištu i zaštitile potrošačke cijene.
