Bojkot proizvoda iz Srbije i poziv građanima da svoju potrošnju usmjere prema drugim proizvođačima dio su građanske kampanje „Možemo birati“, koja je posljednjih dana privukla pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini.
Kampanja je osmišljena kao miran i dobrovoljan građanski odgovor na negiranje genocida u Srebrenici, veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i ponižavanje žrtava. Njena osnovna poruka sadržana je u sloganu „Naš novac je naš izbor“, odnosno stavu da građani kroz odluku o tome gdje i na šta troše novac mogu iskazati svoj odnos prema pojavama sa kojima se ne slažu.
Organizatori na stranici mozemobirati.com navode da godinama nakon rata u javnom prostoru i dalje postoje primjeri negiranja genocida, glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i postupaka koje smatraju ponižavajućim prema žrtvama.
Odgovornost za takve pojave, naglašavaju, ne pripisuju cijelom narodu, niti smatraju da su ljudi odgovorni zbog svoje nacionalnosti, vjere, imena ili mjesta rođenja. Cilj kampanje, prema njihovom obrazloženju, jeste da se političko i društveno nezadovoljstvo iskaže nenasilnim putem, kroz potrošački izbor.
„Ovo nije protiv naroda. Samo nećemo kupovati“, jedna je od poruka objavljenih na stranici inicijative, uz naglašavanje da je riječ o mirnom, dobrovoljnom i zakonitom bojkotu.
Veličanje Ratka Mladića ponovo otvorilo pitanje odnosa prema ratnim zločinima
Iako organizatori kampanje na svojoj stranici ne izdvajaju jedan konkretan događaj kao jedini neposredni povod za njen nastanak, bojkot proizvoda iz Srbije dolazi u periodu kada su pitanja odnosa prema ratnim zločinima i pravosnažno osuđenim ratnim zločincima ponovo snažno prisutna u javnosti.
Posebne reakcije u Bosni i Hercegovini, ali i izvan regiona, izazvala je sahrana Ratka Mladića u Beogradu 7. septembra. Mladić je preminuo služeći kaznu doživotnog zatvora, nakon što je pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Sahrani su prisustvovale hiljade ljudi, kao i pojedini zvaničnici, dok su izvještaji međunarodnih medija zabilježili i prisustvo pripadnika Vojske Srbije. Događaj je izazvao brojne reakcije zbog načina na koji je Mladić ispraćen i poruka kojima je tom prilikom veličan.
Ured visokog predstavnika u BiH reagovao je dan nakon sahrane poručivši da se budućnost Bosne i Hercegovine ne može graditi na veličanju osoba odgovornih za najteže zločine iz prošlosti. OHR je podsjetio da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti, navodeći da veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida produbljuju podjele i dodatno povređuju žrtve i njihove porodice.
Slične poruke stigle su i iz Evropske unije. Evropska komisija saopćila je da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nisu u skladu s evropskim vrijednostima.
Šta zapravo podrazumijeva bojkot?
Inicijativa „Možemo birati“ građane poziva da prilikom kupovine pogledaju deklaraciju i zemlju proizvodnje te da, ukoliko postoji alternativa, umjesto proizvoda proizvedenog u Srbiji izaberu drugi proizvod.
Poziv nije ograničen samo na robu iz Srbije. Kampanjom su obuhvaćene i određene kompanije i brendovi povezani s Republikom Srpskom, prema kriterijima koje je inicijativa objavila na svojoj stranici.
Organizatori navode da se kompanije u okviru kampanje evidentiraju na osnovu javno provjerljivih podataka o poslovanju, vlasništvu ili mjestu proizvodnje, a ne na osnovu nacionalnosti njihovih vlasnika ili zaposlenih. Također je omogućeno prijavljivanje netačnih podataka i traženje njihove ispravke.
Posebno naglašavaju da uvrštavanje neke kompanije ili proizvoda u kampanju ne znači da se njenim vlasnicima, zaposlenima ili kupcima pripisuje odgovornost za ratne zločine, političke odluke ili stavove drugih osoba.
„Ova lista nije presuda kompanijama, njihovim vlasnicima niti zaposlenima. Ona predstavlja izbor ove građanske inicijative da svoju potrošnju usmjerimo drugdje prema jasno definisanim kriterijima kampanje“, navode pokretači inicijative.
Time se bojkot proizvoda iz Srbije i drugih proizvoda obuhvaćenih kampanjom predstavlja kao oblik ekonomskog i građanskog pritiska, odnosno odluka pojedinca da novac ne troši na proizvode i kod kompanija koje su obuhvaćene pozivom.
Na stranici inicijative istovremeno je ostavljena mogućnost građanima da podrže kampanju. Organizatori navode da nije riječ o peticiji koja će biti upućena institucijama, nego o informativnom brojanju ljudi koji su odlučili promijeniti svoje potrošačke navike.
Više informacija o kampanji, kriterijima bojkota i proizvodima i kompanijama koje su obuhvaćene pozivom građani mogu pronaći na zvaničnoj stranici inicijative „Možemo birati“.
