Markiranje goriva u BiH šest puta skuplje nego u Srbiji, trošak bi mogli platiti građani

Markiranje goriva u BiH trebalo bi koštati višestruko više nego isti postupak u Srbiji, pokazuje analiza Detektora, a iz naftnog sektora upozoravaju da bi dodatni trošak na kraju mogao biti prebačen na građane kroz cijenu goriva.

Bosna i Hercegovina je nakon višegodišnjih odlaganja uvela sistem markiranja naftnih derivata, odnosno dodavanja posebne, oku nevidljive hemijske supstance u gorivo. Cilj je omogućiti kontrolu porijekla goriva i utvrditi da li je ono legalno stavljeno u promet.

Pravilnik kojim je uređen ovaj postupak donesen je krajem 2025. godine, dok su kompanije koje će provoditi markiranje ugovor dobile u julu ove godine.

Prema podacima koje je objavio Detektor, markiranje 1.000 litara goriva koštat će 33,18 KM bez PDV-a. Kada se uračuna porez, cijena raste na približno 38,82 KM.

Za poređenje, isti postupak u Srbiji košta oko šest KM za 1.000 litara goriva, što znači da će markiranje goriva u BiH biti približno šest puta skuplje.

Ponovljeno arbitražno ispitivanje markiranja koštat će 1.200 KM bez PDV-a, dok će uzorkovanje i analiza po zahtjevu koštati 800 KM.

Prometnici upozoravaju na novi udar na cijene

Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije BiH Milenko Bošković upozorava da navedeni iznos nije jedini trošak koji može uticati na konačnu cijenu goriva.

Prema njegovim riječima, dodatni namet dolazi u vrijeme kada cijene goriva već rastu, dok druge države u regionu pokušavaju smanjiti opterećenja na gorivo.

Bošković smatra da će se novi trošak kroz lanac prodaje u konačnici odraziti i na potrošače.

Slično upozorava i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević, koja smatra da trgovci trošak markiranja neće preuzeti na sebe.

Prema njenoj procjeni, cijena će na kraju biti uračunata u trošak koji plaća krajnji kupac.

Pitanja kako će sistem funkcionisati na granicama

Dodatne nedoumice odnose se na način na koji će se markirati uvozno gorivo.

Prema pravilniku, gorivo proizvedeno u BiH treba biti označeno prije stavljanja na tržište, dok se uvozno gorivo mora markirati na graničnom prelazu tokom carinskog postupka.

Salkičević-Dizdarević upozorava da nije jasno kako će se ovaj proces tehnički provoditi, s obzirom na to da se cisterne prevoze zatvorene, a pojedini granični prelazi nemaju posebne prostore namijenjene za njihovo otvaranje i tretiranje.

Pravilnikom je propisano da organizacija koja obavlja markiranje mora postupak završiti u roku od 24 sata od uredno podnesenog zahtjeva, osim u slučaju više sile.

Međutim, kako navodi Detektor, nije precizirano šta se pod višom silom podrazumijeva niti koliko takvo kašnjenje može trajati, što otvara pitanja mogućih gužvi i zastoja na graničnim prelazima.

Kompanije upućuju na Ministarstvo, odgovora nema

Posao markiranja obavljat će konzorcij u kojem se nalaze američka kompanija Authentix i domaće firme, predvođene kompanijom Inspekt RGH iz Sarajeva.

Iz Authentixa su Detektoru naveli da nisu nadležni da odgovaraju na detaljna pitanja o implementaciji, pojašnjavajući da je njihova uloga osiguravanje tehnologije i potrebnih komponenti.

Iz Inspekta RGH poručili su da nisu u mogućnosti iznositi detalje projekta, uz tvrdnju da je riječ o strateškom državnom projektu koji bi trebao doprinijeti uređenju tržišta nafte i naftnih derivata i poboljšanju fiskalnih tokova.

Za dodatne informacije novinari su upućeni na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje, prema navodima Detektora, nije odgovorilo na dostavljena pitanja.

Najmanje pet posto markiranja bit će dodatno kontrolisano

Nakon završetka postupka izdavat će se potvrda da je u gorivo dodata propisana količina markera. Kod uvoznog goriva potvrda će se prilagati uz carinsku deklaraciju, a kod domaćeg uz dokumentaciju koja prati gorivo prilikom puštanja na tržište.

Najmanje pet posto svih postupaka markiranja goriva u BiH trebalo bi biti dodatno kontrolisano nasumičnim uzorkovanjem.

Iako bi sistem trebao pomoći u suzbijanju nelegalne trgovine gorivom, ostaje otvoreno pitanje koliki će biti njegov stvarni efekat, posebno zbog nepostojanja preciznih podataka o veličini crnog tržišta goriva u Bosni i Hercegovini.

pročitajte i ovo