Čime se zapravo hrane pilići koje jedemo? Istina o koncentratu i brzom uzgoju

Čime se hrane pilići?

Peradarska proizvodnja je jedna od grana stočarske proizvodnje koja je u posljednjih nekoliko decenija doživjela najveći napredak. Kako navode iz Poljoprivredne savjetodavne službe RS, unapređenje ove proizvodnje nastalo je najviše zahvaljujući selekciji i uzgoju genetski visokoproduktivnih sojeva i hibrida, ali i novim saznanjima i tehnologijama iz oblasti ishrane, držanja i zdravstvene zaštite ovih vrsta životinja.

Foto: RTV Slon/ Pilici

Na prodajnim policama često biramo piletinu jer je “lakša”, “zdravija” i pristupačna. No, malo ko se zapita čime su tačno hranjene životinje koje za nekoliko sedmica dostignu težinu dovoljnu za klanje. Odgovor nije jednostavan, ali gotovo svaki vodi do koncentrata, tačnije industrijski pripremljene smjese za tov pilića.

Brza hrana za perad

U praksi, pileći koncentrat nije ništa drugo do brza hrana za perad. Uobičajeno sadrži kukuruz, sojinu sačmu, vitaminsko-mineralne dodatke, ali i stimulanse rasta, pa čak i antibiotike, posebno u intenzivnim uzgojima. Oni koji se bave tovom piića ajčešće se odlučuju za odabir koncentrata jer dobijaju brži rast pilića uz manji trošak.

Možda će vas zanimati:

Određene dijelove piletine ne bi trebalo jesti, evo i koje

Stručnjaci upozoravaju da u pilećem mesu mogu zaostati tragovi tih supstanci. Prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, iako je upotreba antibiotika u preventivne svrhe zakonom ograničena, njihova primjena u industriji nije potpuno nestala. Najčešće se koriste u ranim fazama uzgoja kako bi se smanjila smrtnost jata.

Ljekari upozoravaju da se određene količine antibiotika mogu zadržati u tkivu, posebno ako se vrijeme povlačenja lijeka ne poštuje. Kada je u pitanju kontrola mesa u BiH se redovno sprovode, ali se one ne vrše na svakom uzorku, nego nasumično. Zbog toga je dio potrošača nepovjerljiv i sve češće bira meso sa seoskih gazdinstava, gdje se pilići hrane zrnevljem i bez vještačkih dodataka. Takvo meso se sve teže nalazi, a cijena mu raste jer proizvodnja traje duže i zahtijeva više brige.

Većina veterinara i onih iz lokalne sredine ali i onih iz regije koji dugi niz godina prate stanje u živinarnicama mišljenja su da je hrana za perad i njihovo toksično dejstvo tema koja je zanemarena. 

Kako se navodi u analizi FAO ( Organizacija za prehranu i poljoprivredu) u nekim koncentratima znalo se naći riblje brašno, aditivi koji popravljaju perja te enzimi koji ubrzavaju probavu.

Koliko traje prirodni a koliko koncentrirani pilići

Razlika prirodnog i koncentriranog uzgoja pilića ogleda se u vremenu rasta. Dok prirodni uzgoj traje i do 90 dana, u tovu na koncentratima pilići dostižu težinu za klanje za samo 35 do 42 dana. Tijelo im često ne stigne razviti snažne kosti, ali stigne sakupiti masu.

Mnogi proizvođači mesa tvrde da se svi procesi sprovode u skladu s propisima i da se mesa testiraju prije ulaska na tržište.

Na velikim farmama, posebno onima koje rade za masovno tržište, koristi se i takozvana preventivna terapija. To znači da se pilićima daju male doze antibiotika kako bi se spriječila zaraza i gubici u jatima. U teoriji, ovakva praksa je podložna strogim kontrolama.

Iako piletina i dalje može biti dobar izvor proteina, potrošači sve češće traže lokalne uzgajivače koji ne koriste agresivne koncentrate. Na pijacama se domaće pileće meso sve više cijeni, ne samo zbog okusa, već i zbog toga što potrošač osjeća veću sigurnost kada zna šta jede.

Vezane vijesti

TUZLA