Poljoprivrednika je iz godine u godinu sve manje. Odlazak ljudi iz države, manjak radne snage, ali i nedovoljna briga o poljoprivrednom gazdinstvu su neki od razloga zbog kojih je poljoprivreda u našoj zemlji u silaznoj putanji. Tuzlanski kanton je ove godine za ovu namjenu izdvojio nešto veća sredstva, no da li su ona dovoljna?
Poljoprivredna proizvodnja u Bosni i Hercegovini u velikoj je mjeri ovisna od poticaja koje dobija sa kantonalnog i federalnog nivoa. Jedan od korisnika ovih poticaja je i Agan Smajić, koji se poljoprivredom bavi već deset godina. Bez ovih sredstava, kaže, niti on niti ijedan drugi poljoprivrednik se ne bi mogli ozbiljno baviti ovim poslom.
„Bez poticaja mislim da ovo ne bi mogao raditi nijedan poljoprivrednik jer ne bi imao računa. Iz Tuzlanskog kantona su isplatili, zadovoljni smo, iz Federacije nam daju za mlijeko. Iz Tuzlanskog kantona nam daju poticaj za junice do, čini mi se, tri grla, preko tri grla Federacija daje podsticaj“, kazao je Agan Smajić, poljoprivrednik.
Sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu su bitna, ali bitna je i visina tih sredstava. Bavljenje poljoprivredom zahtijeva mnogo izdataka, koje većina poljoprivrednika ne može samostalno pokriti.
„Imamo poticaj tako da je dobro, ne bi valjalo da nam nešto ukinu. Tada bi mnogi odustali jer smo već na rubu, mnogi se razmišljaju da li će nastaviti raditi ili neće. Da malo povećaju poticaj više bi narod radio, više bi krava držali i više bi se proizvodilo“, dodaje Agan Smajić, poljoprivrednik.
Poljoprivrednici su zbog toga od Kantonalne vlade tražili 20 miliona maraka. Prijedlogom budžeta povećanje sredstava za ove namjene jeste predviđeno, ali je oko šest miliona KM manje od traženog.
„Izdvajamo 13,8 miliona KM za poljoprivredne poticaje, što je povećanje za jedan milion KM u odnosu na prethodnu godinu“, kazao je Irfan Halilagić, premijer TK.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu pri kantonalnoj Privrednoj komori navodi da su povećanja sredstava iz budžeta za poljoprivrednike ranijih godina bila od velike koristi za održivost poljoprivrednih gazdinstava. Međutim, ove godine situacija je drugačija.
„Međutim, smatramo da kada je u pitanju povećanje ove godine da to nije baš dovoljno i adekvatno ovom trenutnom stanju kad su u pitanju mogućnosti da proizvedemo što više hrane jer Tuzlanski kanton proizvodi svega jednu trećinu potreba. Ta prehrambena sigurnost i suverenost je jako upitna“, objašnjava Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK-a.
Selimović ističe i da se bez funkcionisanja robnih rezervi mnogi poljoprivredni proizvođači teže odlučuju da krenu u obimniju proizvodnju. Zasad se baziraju samo na ono što sami mogu plasirati na slobodnom tržištu. Uz pomoć većih sredstava, odnosno uz veću podršku najprije kantona, a potom Federacije i države, sama poljoprivreda bi se mogla izdići na puno viši nivo.
