Djeca koja odrastaju na selu, posebno na imanjima na kojima se uzgaja stoka, imaju manju vjerovatnoću da će razviti alergije i astmu. Naučnici su sada identificirali bakterije koje bi mogle imati važnu ulogu u ovom zaštitnom efektu.
Istraživanje međunarodnog tima, koji su predvodili stručnjaci klinike LMU i istraživačkog centra Helmholtz Munich, pružilo je nove informacije o tome zašto život u ruralnom okruženju može povoljno djelovati na imunološki sistem djece.
Kontakt s mikroorganizmima može biti važan za razvoj imuniteta
Već godinama postoji teorija prema kojoj je izloženost različitim mikroorganizmima tokom ranog djetinjstva važna za pravilan razvoj imunološkog sistema.
Prema takozvanoj higijenskoj hipotezi, dječiji organizam kroz kontakt s bakterijama i drugim mikroorganizmima uči razlikovati bezopasne supstance od stvarnih prijetnji.
Ukoliko je takvih kontakata premalo, imunološki sistem bi mogao snažnije reagirati na inače bezopasne stvari poput polena ili kućne prašine.
Djeca koja žive na farmama i svakodnevno dolaze u kontakt sa životinjama i njihovim okruženjem izložena su mnogo većem broju mikroorganizama. Naučnici smatraju da upravo takva izloženost može djelovati kao svojevrsni trening za imunološki sistem.
Naučnici izdvojili dvije vrste bakterija
U istraživanju je analizirano više od 1.000 djece iz nekoliko evropskih zemalja. Naučnici su proučavali briseve nosa djece, uzorke prašine s madraca, ali i prašinu iz štala na 47 poljoprivrednih imanja.
Posebnu pažnju privukle su dvije vrste bakterija – Romboutsia timonensis i Glutamicibacter arilaitensis.
Ove bakterije povezane su s probavnim sistemom krava, a supstance koje proizvode mogu završiti u zraku unutar štala. Udisanjem dolaze u kontakt s receptorima u ljudskim disajnim putevima i potencijalno utiču na način na koji imunološki sistem reagira na upalne procese.
Istraživači smatraju da bi ovaj mehanizam mogao biti povezan s manjim rizikom od razvoja astme, alergije na polen, ali djelimično i atopijskog dermatitisa.
Otkriće bi jednog dana moglo dovesti do novih terapija
Novi rezultati mogli bi imati značaj i izvan samog objašnjenja zbog čega djeca sa sela rjeđe razvijaju određene alergijske bolesti.
Dugoročni cilj naučnika jeste pronaći način da se zaštitni efekat života na farmi na neki način oponaša i kod djece koja ne odrastaju u takvom okruženju.
To bi u budućnosti moglo otvoriti mogućnost razvoja novih metoda prevencije ili liječenja alergija i astme.
Ipak, istraživači naglašavaju da je potrebno još istraživanja prije nego što bi se ova saznanja mogla koristiti u svakodnevnoj medicinskoj praksi, piše NEJM evidence.
