Potrošače širom svijeta do kraja godine mogao bi dočekati novi talas poskupljenja hrane. Na moguće promjene na globalnom tržištu upozorio je glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero.
Prema njegovoj procjeni, kombinacija geopolitičkih sukoba, viših cijena energenata, problema u snabdijevanju đubrivima i nepovoljnih vremenskih prilika mogla bi dovesti do povećanja troškova proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.
Torero je za Reuters kazao da bi cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda mogle početi osjetnije rasti, a da bi se takav trend do kraja godine mogao preliti i na cijene hrane.
Promjene na tržištu poljoprivrednih sirovina ne prenose se odmah na police. Prema procjenama, potrebno je nekoliko mjeseci da povećanje cijena žitarica i drugih sirovina dođe do krajnjih potrošača.
Veliki faktor predstavljaju i cijene energenata. Viši troškovi goriva povećavaju izdatke poljoprivrednika za rad mašina, ali i troškove prerade, pakovanja i transporta hrane.
Dodatni problem predstavlja otežana dostupnost vještačkih đubriva. Zbog viših troškova pojedini poljoprivrednici smanjuju obim proizvodnje ili biraju kulture koje zahtijevaju manja ulaganja.
Na globalnu proizvodnju mogao bi utjecati i El Niño, koji može donijeti ekstremnije vremenske prilike, uključujući suše, poplave i promjene u količini padavina. To bi moglo negativno utjecati na prinose važnih kultura poput pšenice, kukuruza i riže.
Poseban rizik postoji u dijelovima Azije, Afrike i Latinske Amerike, gdje slabija poljoprivredna proizvodnja može dodatno povećati cijene osnovnih namirnica.
FAO procjenjuje da bi svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini mogla biti oko dva posto niža nego godinu ranije.
Ako se ovakvi trendovi nastave, posljedice bi mogle biti različite od zemlje do zemlje. Bogatije države imaju više mogućnosti da pomognu proizvođačima kroz subvencije, dok bi domaćinstva s nižim prihodima mogla najviše osjetiti nova poskupljenja, jer veći dio svojih primanja izdvajaju upravo za hranu.
