Ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. godini, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke „Western Balkans Regular Economic Report No. 28“, procjenjuje se na svega 2,6 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na prošlogodišnjih 3 posto. Iako je rast slabiji, Bosna i Hercegovina se izdvaja po najnižem javnom dugu u regiji i smanjenju fiskalnog deficita, što je rijedak pozitivan primjer među zemljama zapadnog Balkana.
U izvještaju se navodi da su unutrašnji pritisci, pad investicija i sporija potrošnja domaćinstava glavni razlozi slabijeg ekonomskog zamaha. Politička nestabilnost i ograničeno povjerenje investitora i dalje usporavaju priliv stranih direktnih ulaganja, dok istovremeno rastu cijene hrane i energenata, dijelom i zbog posljedica poplava koje su tokom ljeta pogodile pojedine dijelove zemlje. Uprkos tome, BiH i dalje bilježi stabilan finansijski sektor, a banke ostaju otporne s niskim udjelom loših kredita.
Svjetska banka ističe da stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini ostaje niska, svega 42,4 posto, što znači da manje od polovine radno sposobnog stanovništva učestvuje na tržištu rada. Još je porazniji podatak da je stopa nezaposlenosti mladih u prvoj polovini 2025. godine iznosila 34,7 posto, najviša u regiji. To pokazuje da mladi, iako sve obrazovaniji, teško nalaze posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama, što dodatno potiče iseljavanje.
Dok se industrija i poljoprivreda suočavaju s gubitkom radnih mjesta, sektor usluga, naročito trgovina, turizam i IT i dalje je glavni generator novih zaposlenja. Rast prosječnih i minimalnih plata u 2025. godini donio je blago poboljšanje životnog standarda, ali produktivnost rada raste znatno sporije, pa su troškovi rada veći nego što to podržava realni ekonomski učinak.
U pogledu javnih finansija, izvještaj Svjetske banke navodi da Bosna i Hercegovina bilježi jedno od najnižih zaduženja u Evropi, s javnim dugom od svega 25,7 posto BDP-a. Taj podatak istovremeno znači da BiH ima više prostora za planirane javne investicije, pod uslovom da budu efikasno upravljane i usmjerene u projekte koji potiču rast. Fiskalni deficit se, i pored većih socijalnih izdataka i rasta plata u javnom sektoru, blago smanjuje, što pokazuje da su entitetske i državne vlasti uspjele zadržati fiskalnu disciplinu.
Inflacija, s druge strane, ponovo pokazuje rastući trend. U julu 2025. godine iznosila je oko 4,5 posto, što je više u odnosu na početak godine. Cijene hrane, električne energije i komunalija porasle su najviše, a Svjetska banka upozorava da bi, ukoliko se trend nastavi, potrošačka moć građana mogla dodatno oslabiti. Ipak, bankarski sektor ostaje stabilan, a kreditna aktivnost u porastu – posebno u segmentu stambenih kredita.
Na spoljnopolitičkom planu, Bosna i Hercegovina i dalje osjeća posljedice slabe vanjske potražnje. Iako izvoz blago raste, trgovinski deficit i dalje je visok, a priliv doznaka iz inostranstva lagano opada, jer se smanjuje razlika između domaćih i evropskih plata. U izvještaju se ističe da BiH, uz Kosovo i Albaniju, bilježi smanjenje doznaka izraženih u postotku BDP-a, što dugoročno može umanjiti kupovnu moć domaćinstava.
Ipak, Svjetska banka u ovom izvještaju nudi i optimističniji scenarij: ako BiH odlučno sprovede reforme u okviru EU Growth Plana i Reform and Growth Facility (RGF), njen ekonomski rast bi mogao biti ubrzan i do tri procentna poena godišnje. Reforme koje se posebno ističu odnose se na digitalnu infrastrukturu, kvalitet regulative, efikasnost javne uprave, razvoj finansijskog sektora i veće uključivanje žena na tržištu rada.
Bez snažnijih reformi, navodi se, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje zapadnog Balkana neće moći dostići prosječni nivo dohotka Evropske unije u narednih četrdeset godina. Međutim, uz jasne korake u unapređenju produktivnosti, obrazovanja, zdravstva i digitalizacije, BiH može ostvariti vidljivo ubrzanje rasta i približavanje evropskim standardima.
Zaključno, iako je ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. godini skroman, zemlja ostaje finansijski stabilna, s najnižim javnim dugom u regiji i čvrstim bankarskim sistemom. Izvještaj Svjetske banke podsjeća da potencijal postoji, ali da će njegova realizacija zavisiti od političke volje, reformskih odluka i sposobnosti da se radna snaga zadrži i osposobi za savremenu ekonomiju.
