EU: Evropska unija razmatra smanjenje potrošnje energije u domaćinstvima i kompanijama kako bi ublažila posljedice rasta cijena nafte i plina izazvanog sukobom na Bliskom istoku.
O mogućim mjerama ministri energetike država članica razgovarat će 29. oktobra, a među opcijama su dobrovoljna štednja energije i ograničenja potrošnje u pojedinim sektorima.
Prema dokumentu Vijeća EU u koji je imao uvid Euronews, evropske vlade sve ozbiljnije razmatraju mogućnost koordiniranog smanjenja potražnje za energijom zbog poremećaja u snabdijevanju kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina.
Prijedlog za raspravu dolazi iz Irske, koja trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije. Cilj je utvrditi mogu li zajedničke mjere pomoći državama članicama da se pripreme za eventualne dugotrajnije poremećaje na energetskom tržištu.
Cijene plina porasle su za približno 140 posto od početka američkih i izraelskih vojnih napada na Iran, dok se barelom nafte Brent danas trgovalo po cijeni od oko 110 dolara, prema podacima koje prenosi Euronews.
Irsko predsjedništvo upozorava da bi posljedice sukoba na tržište nafte mogle potrajati mjesecima, čak i u slučaju skorog završetka rata. Poremećaji u snabdijevanju plinom mogli bi se osjećati znatno duže.
Smanjenje potrošnje energije moglo bi obuhvatiti i domaćinstva
Među mogućim mjerama koje bi države članice mogle razmotriti nalaze se dobrovoljni pozivi građanima i kompanijama da smanje potrošnju energije, ali i ciljana ograničenja u pojedinim privrednim sektorima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) ranije je predstavila plan za smanjenje potrošnje nafte, koji uključuje i mogućnost uvođenja nedjelja bez automobila. Slične mjere korištene su tokom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ipak, dokument koji će razmatrati evropski ministri ne predviđa konkretna ograničenja niti znači da je postignut dogovor o njihovom uvođenju.
Jedno od ključnih pitanja bit će treba li smanjenje potrošnje energije koordinirati na nivou cijele Evropske unije ili odluke prepustiti pojedinačnim državama.
Poseban izazov predstavlja zaštita domaćinstava s nižim primanjima, kao i sprečavanje dodatnih troškova za industriju koja već posluje u uslovima visokih cijena energenata.
Zalihe plina u EU na najnižem nivou od 2011. godine
Dodatnu zabrinutost izaziva stanje evropskih skladišta plina. Prema podacima udruženja Gas Infrastructure Europe, njihova popunjenost 20. oktobra iznosila je 74 posto, što je najniži nivo za taj datum od 2011. godine.
Operateri plinskih transportnih sistema upozorili su da bi se Evropska unija, u slučaju izuzetno hladne zime, mogla suočiti s manjkom plina od 12 do 15 posto ukupnih potreba.
Evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen još je u septembru pozvao države članice da razmotre smanjenje potrošnje plina i električne energije radi ublažavanja pritiska na cijene i snabdijevanje.
Pored mjera štednje, Evropska unija razmatra korištenje strateških rezervi i dodatnu finansijsku pomoć za ublažavanje posljedica energetske krize.
Strateške rezerve nafte kao odgovor na energetsku krizu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorio je dodatne količine dizela iz zemalja Perzijskog zaljeva, dok je Saudijska Arabija ponudila povećanje isporuka sirove nafte Evropi od kraja oktobra do sredine novembra.
Međunarodna agencija za energiju najavila je mogućnost dodatnog koordiniranog oslobađanja strateških rezervi nafte ukoliko se za to ukaže potreba. Španija je potvrdila oslobađanje 4,4 miliona barela tokom oktobra.
Evropska komisija također razmatra model objedinjavanja energetske potražnje država članica, kako bi se nabavka i raspodjela energenata bolje koordinirale u slučaju nastavka poremećaja u snabdijevanju.
