Evropska komisija predstavila je nove preporuke za građane u slučaju velikih kriznih situacija, uključujući prirodne katastrofe, dugotrajne nestanke električne energije i kibernetičke napade. Građanima se savjetuje da u svojim domovima imaju dovoljno hrane, vode i drugih osnovnih potrepština za najmanje 72 sata, kako bi mogli samostalno zadovoljiti osnovne potrebe dok ne stigne pomoć nadležnih službi.
Nove smjernice predstavljene su na Evropskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a dio su šire strategije Evropske unije usmjerene na jačanje spremnosti stanovništva i institucija za vanredne okolnosti.
Evropska komesarka za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib predstavila je mjere kojima se nastoji osigurati da građani znaju kako postupiti u prvim satima nakon izbijanja krize, kada dostupnost hitnih službi i osnovnih usluga može biti ograničena.
Evropska komisija preporučuje zalihe za najmanje 72 sata
Jedna od glavnih preporuka odnosi se na mogućnost samostalnog snabdijevanja tokom prva tri dana krizne situacije.
Građanima se savjetuje da unaprijed pripreme zalihe pitke vode, hrane koja može duže stajati bez kvarenja i drugih osnovnih proizvoda potrebnih za svakodnevno funkcionisanje.
Posebna pažnja posvećena je pripremi torbe ili ruksaka za hitnu evakuaciju. Takav ruksak trebao bi sadržavati najpotrebnije stvari koje se mogu brzo ponijeti u slučaju požara, poplave ili druge opasnosti zbog koje je potrebno napustiti dom.
Cilj preporuka nije izazivanje zabrinutosti, nego smanjenje zavisnosti građana od hitne pomoći u prvim satima krize, kada službe zaštite i spašavanja mogu biti suočene s velikim brojem intervencija.
Djeca će se za krizne situacije pripremati već u vrtićima
Evropska komisija predlaže i uključivanje edukacije o postupanju u vanrednim situacijama u programe predškolskog i osnovnog obrazovanja.
Djeca bi kroz aktivnosti prilagođene njihovom uzrastu učila kako prepoznati opasnost, reagovati na upozorenja i zaštititi sebe i druge. Predviđena je i dodatna obuka nastavnika i odgajatelja, pri čemu se naglašava da obrazovanje o kriznim situacijama ne smije izazivati nepotreban strah kod djece.
Smjernice posebno obuhvataju potrebe osoba s invaliditetom, kojima je u vanrednim okolnostima potrebno osigurati pristupačne informacije, odgovarajuće postupke evakuacije i podršku službi civilne zaštite.
Pripreme za nestanak struje i prekid komunikacija
Osim preporuka stanovništvu, Evropska komisija usmjerila je pažnju i na funkcionisanje državnih sistema civilne zaštite tokom ozbiljnih poremećaja. Od nadležnih institucija očekuje se unapređenje planova za neprekidan rad i provođenje provjera njihove spremnosti za različite krizne scenarije.
Među mogućim rizicima posebno se izdvajaju dugotrajni prekidi snabdijevanja električnom energijom, problemi u komunikacijskim mrežama i kibernetički napadi na ključnu infrastrukturu.
Službe civilne zaštite trebale bi zadržati mogućnost koordinacije i razmjene informacija čak i kada dio redovnih sistema prestane funkcionisati.
Od 2027. godine planirano obilježavanje Evropskog dana pripravnosti
Evropska komisija predložila je da se 23. oktobar svake godine obilježava kao Evropski dan pripravnosti, počevši od 2027. godine. Datum je odabran jer je 23. oktobra 2001. godine uspostavljen evropski Mehanizam civilne zaštite, kroz koji se koordinira pomoć državama pogođenim velikim katastrofama.
Planirano obilježavanje trebalo bi uključivati edukativne aktivnosti, praktične vježbe i informisanje građana o postupanju u vanrednim okolnostima. Prijedlog se oslanja i na preporuke panela evropskih građana, u čijem je radu učestvovalo 150 stanovnika država članica Evropske unije.
Iz Evropske komisije naglašavaju da nove smjernice nisu zakonski obavezujuće, što znači da građani nemaju pravnu obavezu stvaranja kućnih zaliha.
Preporuke su dio evropske strategije pripravnosti koja obuhvata prirodne katastrofe, klimatske promjene, sigurnosne prijetnje i druge događaje koji mogu ugroziti svakodnevno funkcionisanje stanovništva.
