10 C
Tuzla
30.05.2024.

Evropska unija i Njemačka ulažu u ublažavanje posljedica klimatskih promjena u BiH

Evropska unija i Savezna Republika Njemačka kontinuirano podržavaju projekte energijske efikasnosti s ciljem prelaska na održivu ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. Dok je energijska efikasnost već duži niz godina ključni prioritet u Evropi, prema riječima stručnjaka, u Bosni i Hercegovini je tek u posljednje vrijeme povećan interes za ulaganja u sistem uštede.

Energijska efikasnost je vitalni aspekt savremenog života i posljednjih godina postaje gorući problem. Može pomoći u očuvanju resursa, smanjiti emisije stakleničkih gasova i imati ekonomske koristi za pojedince i preduzeća. Primjenom energijski efikasnih praksi u svakodnevnom životu možemo značajno uticati na životnu sredinu i ekonomiju.

Termin “staklenik” obično se odnosi na vrstu strukture koja se koristi za baštovanstvo i napravljena je od transparentnih materijala kao što su staklo ili plastika. Ove strukture propuštaju sunčevu svjetlost i zadržavaju toplotu unutra, stvarajući toplo i vlažno okruženje koje je idealno za uzgoj biljaka.

Međutim, u kontekstu klimatskih promjena ovaj termin ima negativnu konotaciju. Efekat staklenika je prirodni fenomen koji se na Zemlji događa milionima godina i od suštinskog je značaja za život na našoj planeti.

Bez efekta staklenika, Zemljina površina bi bila previše hladna da podrži većinu oblika života. Ljudske aktivnosti, poput sagorijevanje fosilnih goriva i sječe šuma, povećale su količinu stakleničkih gasova u atmosferi, uzrokujući zagrijavanje planete neviđenom brzinom.

– Efikasnost općenito znači djelotvornost, odnosno efikasnošću mjerimo sa koliko smo sredstava i aktivnosti postigli neki rezultat i  kakav je kvalitet postignutih rezultata. U kontekstu energije, mjerimo utrošak energije po jedinici proizvoda ili obavljene usluge. Što je utrošak energije po jedinici mjere manji, to smo efikasniji. Uz to, smanjujemo i emisiju zagađenja – objasnila je Sanda Midžić Kurtagić iz Centra za energiju, okolinu i resurse (CENER).

Dodala je da u odnosu na period do 2015. godine, kada se o potrošnji energije nije naročito vodilo računa, u posljednje vrijeme industrijska poduzeća u Bosni i Hercegovini kontinuirano rade na poboljšanju energijske efikasnosti.

Za preduzeća, određene efikasne strategije uključuju nadogradnju energijski efikasne opreme, implementaciju sistema upravljanja energijom, poboljšanje izolacije zgrada, a svemu prethodi energijska revizija kompanija.

Midžić Kurtagić kaže da je preduzeće „Ramex“ iz Kladnja dobar primjer odgovornog preduzeća iz sektora drvne industrije, koje je napravilo analizu svih glavnih i pomoćnih proizvodnih procesa i prepoznalo područja na kojima treba intervenisati kako bi se poboljšala energijska efikasnost.

– Sva ulaganja koja su imali vremenom će se isplatiti, jer će se zbog uštede energije troškovi smanjiti. Najčešće ovakve mjere imaju povratni period investicije do tri godine – kazala je Midžić-Kurtagić.

Kako objašnjava Jasminka Hadžiabdić, iz preduzeća „Ramex“ najteži korak za kompanije je saznanje o lošim praksama koje vode ka gubicima toplotne i električne energije.

– Naše preduzeće se već dugi niz godina bavi proizvodnjom namještaja od punog drveta, prevashodno bukve. U svom proizvodnom ciklusu krećemo od trupca, a završavamo sa proizvodom upakovanim u kutiju i spremnim za prodaju. Najveći kupac za koga smo radili nepunih 20 godina je bila švedska IKEA. Upravo zahvaljujući ovoj saradnji smo usvojili značajan broj dobrih praksi koje i danas primjenjujemo – kazala je Hadžiabdić.

Revizija energijske efikasnosti, kako tvrdi Hadžiabdić je važan korak ka smanjenju potrošnje energije i uštedi novca na računima za energiju. Identificiranjem mogućnosti za poboljšanje, vlasnici zgrada i menadžeri objekata mogu donositi odluke o tome kako dati prioritet unapređenju energijske efikasnosti i investicijama.

Iz preduzeća „Ramex“ objašnjavaju kako su odlučili krenuti malim koracima i početi sa jednostavnim i jeftinim rješenjima, a nakon toga se pripremiti za veće i kompleksnije investicije koje će donijeti dugoročnu koristi.

Kompanija A.D. LOGISTIC d.o.o. iz Mostara sprovodi energijsku reviziju u okviru EU4BusinessRecovery projekta, koji finansira Evropska unija, saopćio je GIZ.

– Izrada energijske revizije veoma je bitna jer nam je krajnji cilj zelena ekonomija koja će u budućnosti biti dominantna stavka u poslovanju, te da kompanije koje ne budu okrenute prema istoj neće moći odgovoriti zahtjevnim tržišnim pravilima. Izradom energijskog audita dobijamo informacije koja ulaganja i promjene su potrebni kako bi povećali energijsku efikasnost poslovnog objekta”, kazao je Zlatko Katica, voditelj projekta u A.D. LOGISTIC.

Dodaje da Bosna i Hercegovina, uprkos svijetlim primjerima, trenutno zaostaje za preduzećima koje posluju na evropskom tržištu, te da je trenutno u početnoj fazi ulaganja u energijsku efikasnost.

– Posljednjih par godina svjedoci smo prilagođavanju kompanija iz BiH uvjetima i načinima poslovanja na inozemnom tržištu čime se kompanije sve više odlučuju za izradu energijske revizije, ne smatraju ih više “nepotrebnim bacanjem para”, te stavljaju fokus poslovanja na zelenu ekonomiju – kazao je Katica.

Nacionalne vlade širom Evrope također imaju svoje politike i inicijative energijske efikasnosti, koje mogu uključivati finansijske podsticaje za poboljšanje energijske efikasnosti, javne obrazovne kampanje i obavezne standarde energijske efikasnosti za zgrade i aparate.

GIZ je u okviru projekta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery započeo saradnju sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo kako bi zajedno podržali energijsku tranziciju za mala i srednja preduzeća s područja Kantona Sarajevo.

– Svjesni smo velikih promjena na globalnom društveno-ekonomskom planu i shodno tome energetske krize koja je generirala nezapamćen rast cijena energenata koje, uz sve druge izazove s kojima se privreda suočava, predstavljaju dodatne brige i troškove – ističe ministar privrede KS. Adnan Delić

S duge strane, dodao je, energijska tranzicija i proces dekarbonizacije, u narednih nekoliko godina, su neminovnost za sve kompanije koje izvoze u Evropsku uniju, zbog čega smatra da im je obaveza da budu na raspolaganju privrednicima, kako bi im olakšali period tranzicije i prilagodbe.

S obzirom da GIZ BiH u ime njemačke vlade već provodi program energijske tranzicije za mala i srednja preduzeća, saradnja sa Ministarstvom privrede KS omogućit će kvalitetniju i efikasniju implementaciju projekta.

– Zajedno ćemo sufinansirati izradu energijske revizije i njenu implementaciju za određeni broj malih i srednjih preduzeća s područja Kantona Sarajevo koje iskažu interes i prijave se na javni poziv koji je trenutno otvoren – kazala je menadžerica projekta COVID-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery Danija Krieg.

Evropska unija, kao i SR Njemačka, finansiraju i podržavaju niz projekata energijske efikasnosti, uključujući istraživačke i inovacione projekte, regionalne razvojne projekte i finansiranje mjera energijske efikasnosti u javnom sektoru.

Ovi projekti pomažu u smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije stakleničkih gasova i promoviraju održiviju ekonomiju s niskim emisijama ugljenika, što u konačnici ublažava posljedice negativnih klimatskih promjena.

Projekat COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery ima za cilj pružanje podrške Bosni i Hercegovini u ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Projekat je vrijedan 13,7 miliona eura, a sufinansiraju ga Evropska unija sa 13 miliona eura i Savezna Republika Njemačka sa 700 hiljada eura. Zajedno ga provode GIZ, ILO i UNDP.

Green Recovery je komponenta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery projekta, kojeg finanisira Njemačka vlada, a implementira GIZ.

Vezane vijesti

TUZLA