Evropska unija razmatra mogućnost da nove članice budu primljene u blok bez punog prava glasa, kako bi se ubrzao proces proširenja i ublažio otpor pojedinih zemalja, među kojima je i Mađarska. Prema pisanju portala Politico, ideja je u ranoj fazi, a svaka promjena pravila članstva morala bi dobiti saglasnost svih postojećih članica.
Cilj prijedloga je da buduće članice, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, uživaju beneficije članstva, ali da privremeno ne posjeduju pravo veta dok se ne sprovedu institucionalne reforme unutar Unije. Na taj način, EU bi zadržala sposobnost donošenja odluka i u proširenom sastavu, bez rizika od blokada.
Njemački zastupnik Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropska pitanja Bundestaga, smatra da proširenje ne smije biti talac unutrašnjih blokada i da je uvođenje kvalifikovane većine u donošenju odluka ključno za funkcionisanje Unije.
Inicijativa, koju podržavaju Austrija i Švedska, dolazi u trenutku kada raste frustracija među zemljama kandidatima zbog dugog čekanja na članstvo, uprkos sprovedenim reformama. Crna Gora, na primjer, pregovore vodi od 2012. godine, a posljednja zemlja koja je pristupila EU bila je Hrvatska 2013.
Ukrajinski zahtjev za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske, dok ukrajinski zvaničnici poručuju da je “čekanje neprihvatljivo” i da EU mora pronaći fleksibilno rješenje.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istakla je da proširenje ostaje strateški prioritet Unije, posebno u svjetlu ruskih prijetnji i rata u Ukrajini, dok su pojedine zemlje članice, poput Francuske i Nizozemske, i dalje oprezne prema ideji ukidanja veta.
U Briselu se paralelno priprema i novi “paket proširenja” kojim bi Evropska komisija mogla predložiti ubrzanje procesa pristupanja bez potrebe za formalnim odobrenjem svih 27 članica na svakoj fazi. Na ovaj način izbjegla bi se situacija u kojoj pojedine vlade, poput mađarske, mogu blokirati napredak kandidata.
Iako je buduće članstvo Ukrajine i Moldavije predviđeno najranije do 2030. godine, eksperti upozoravaju da će tempo proširenja zavisiti od spremnosti EU da reformiše sopstveni sistem odlučivanja.
Austrijska ministrica za Evropu Claudia Plakolm upozorila je da bi odlaganje procesa moglo otvoriti prostor trećim akterima, dok je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović naglasio da je “vrijeme da se oživi ideja EU kao privlačnog kluba koji inspiriše zemlje kandidatinje”.
U srijedu će lideri zapadnog Balkana – Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – razgovarati s evropskim zvaničnicima na samitu Berlinskog procesa u Londonu, gdje će pitanje proširenja biti u središtu pažnje.
