Građani Kosova i dalje ne mogu u BiH
Građani Kosova u Bosnu i Hercegovinu ne mogu ući bez vize i upravo je to glavni razlog, odnosno vizni režim zbog kojeg porodica Šalja iz Peći, s Kosova više od deset godina ne može posjetiti rodbinu u Bosni i Hercegovini.
„Vizu je, ako uzmemo u obzir iskustvo moga zeta, bilo lakše dobiti za Evropu i Ameriku nego za Bosnu i Hercegovinu“, priča Valon Šalja, vlasnik automehaničarske radnje iz Peći.
Njegov zet je, zbog ostavinskog postupka u Tuzli, morao po vizu u Skoplje, gdje mu je službenik rekao da može dobiti dozvolu na svega 24 sata, uz ponudu „uzmi ili ostavi“.
„To nas je dodatno demotivisalo da putujemo, iako želja da posjetimo rodbinu postoji godinama“, dodaje Šalja, čija supruga ima ujaka u Kaknju, a on strica u Bosanskoj Krupi.
Ipak, ovo je samo jedna u nizu priča porodica sa Kosova. RTV Slon iz Tuzle i Radio Goraždevac proveli su prekogranično istraživanje u kojem je učestvovalo ukupno 66 ispitanika. Među njima, 68,2% su građani BiH, dok je 31,8% ispitanika s Kosova koji su podijelili svoja iskustva prelaska granica.
Kada je riječ o putovanjima, više od polovine učesnika imalo je iskustvo prelaska granice – 54,5% je putovalo s Kosova u BiH, a 41,5% iz BiH na Kosovo
Putovanja preko trećih zemalja koja traju i po desetak sati, loša iskustva na graničnim prelazima i komplikovane vizne procedure samo su neke od prepreka koje su ispitanici naveli u svojim odgovorima.
Sporazum o slobodnom kretanju s ličnim kartama nije ratificiran u BiH
Od 1. januara 2025. godine građanima Bosne i Hercegovine dozvoljen je ulazak na Kosovo samo uz upotrebu lične karte. No, situacija nije ista za građane Kosova koji žele u Bosnu i Hercegovinu.
Sporazum o slobodnom kretanju s ličnim kartama još nije ratificiran u BiH. Tu je već godinama ulazak ograničena viznim režimom, što građanima stvara niz problema u svakodnevnom životu, ali i u održavanju porodičnih, kulturnih i poslovnih veza.
Procedura oko dobijanja vize iziskuje mnogo vremena, novca ali i živaca. Vize za građane Kosova izdaju se samo u izuzetnim slučajevima a zahtjev se podnosi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Skoplju, Podgorici ili Beogradu.
Trošak za izdavanje vize je 31 euro za jednokratnu vizu. Nakon podnošenja potpune dokumentacije može se desiti da procedura traje nekoliko sedmica a u nekim izvještajima se navodi i 5-7 dana za određene korake.
Glavni razlozi putovanja su porodične posjete i turizam, dok manji dio ispitanika navodi poslovne obaveze ili kulturne događaje. Stariji uglavnom ističu porodične razloge, dok mlađi naglašavaju turizam i kulturu.
Iako se čine bezazlene posjete ipak završavaju komplikacijama. Čak 22 ispitanika zajedničke ankete navelo je da su morali birati zaobilazne rute, bilo preko Crne Gore i Albanije, bilo avionskim linijama preko Istanbula ili Beča.
Na terenu, to znači dodatne troškove, višenedjeljno čekanje i putovanje u Skoplje, Tiranu ili Podgoricu samo da bi predali zahtjev za vizu. To se dešava iz razloga što neki građani Kosova posjeduju državljanstvo neke druge zemlje i mogu lakše ući u BiH.
Omar iz Gračanice u razgovoru za portal RTV Slon podijelio je svoje iskustvo putovanja između Bosne i Hercegovine i Kosova, naglašavajući koliko su vizne procedure i političke prepreke otežale putovanja i turističke veze.
„Putovao sam iz BiH na Kosovo samostalno, uz pomoć informacija pronađenih online. Na tom putu nisam imao problema na granici, ali moji prijatelji s Kosova nailaze na bezbroj poteškoća kada pokušavaju doći u Bosnu i Hercegovinu. Najčešća posljedica je otkazivanje putovanja, jer jednostavno ne mogu dobiti vizu“, kazao je naš sagovornik.
On ističe da su komplikovane procedure i vizni režim mnoge putnike prisilili da traže alternativne rute.
„Glavni razlog mojih putovanja je turizam, ali sam morao odustajati upravo zbog birokratskih prepreka. To je šteta za obje strane, jer gubimo mogućnost druženja, kulturnih razmjena i zajedničkog života kakav zaslužujemo“, naglašava on.
Građani Kosova više od 20 godina vode bitku sa istim problemom
Više od 20 godina, građani Kosova ne mogu ući u Bosnu i Hercegovinu ukoliko ne posjeduju vizu. Razlog leži u činjenici da BiH ne priznaje kosovske dokumente, što je posljedica višegodišnjih političkih blokada.
Posljedice su vidljive u svakodnevnom životu počevši od poslovnih susreta koji se zbog administrativnih prepreka održavaju u trećim zemljama, do onemogućenih kulturnih razmjena i otežanih porodičnih posjeta.
„Privrednici iz BiH i Kosova često se moraju sresti na granicama trećih država kako bi potpisali sporazume. Imali smo i slučajeva kada su građani zbog hitnih zdravstvenih razloga ili smrti u porodici nailazili na velike probleme da dođu u BiH. To je nedopustivo, a političke blokade, posebno iz entiteta Republika Srpska, onemogućavaju bilo kakav napredak“, kazao je Muharrem Zejnullahu, počasni predsjednik Zajednice Albanaca u BiH, prvi ambassador BiH u Albaniji i aktuelni Generalni počasni konzul Republike Albanije u BiH.
On podsjeća da je još 2014. godine, kada je Kosovo uvelo vize za državljane BiH, zajednica redovno tražila olakšice za ulazak građana, ali odgovora domaćih institucija nije bilo.
„Slali smo dopise Predsjedništvu, Parlamentu, Ministarstvu vanjskih poslova. Bilo je sastanaka i razgovora, ali se o odnosima s Kosovom u institucijama jednostavno ne raspravlja.“
U istraživanju koje je provela RTV Slon više od polovine ispitanika navelo je da je zbog viza moralo otkazati put, dok su drugi izdvojili stres, dodatne troškove i višestruke odlaske u ambasade.
Problemi s dokumentima su posebno izraženi. Trećina ispitanika navodi da su građani Kosova imali poteškoće da uđu u BiH, dok su pojedini morali iznajmljivati vozila jer im registarske tablice nisu priznavane.
Posljedice blokada i ekonomske i kulturne
Nekada su u Sarajevu i drugim gradovima redovno održavani Dani kosovske kulture, dolazila su kulturno-umjetnička društva i organizirali se zajednički koncerti. Danas, kako kažu organizatori, takve razmjene više nisu moguće.
„Ne možete organizovati kulturni događaj ako gosti ne mogu preći granicu“, poručuje Zejnullahu.
Iako je trenutna situacija obeshrabrujuća, i privrednici i građani s obje strane granice vjeruju da politički dijalog može donijeti rješenje. Rezultati ankete pokazuju jasnu želju ljudi za putovanjima, turizmom i saradnjom, ali i veliko nezadovoljstvo administrativnim barijerama.
„Želimo vjerovati da će se ova praksa promijeniti. Volja postoji, ali nedostaje politička odluka“, zaključuje predsjednik Zajednice Albanaca u BiH.
“Otkazivali smo putovanja zbog nedobijanja vize”
BiH tako i dalje ostaje jedina zemlja u regionu zatvorena za kosovske građane, što ovu blokadu čini ne samo političkim, već i duboko ljudskim problemom.
Osim turizma, neki od razloga odlaska na Kosovo su porodične posjete. Izet Kurtić Iz Lukavca ispričao je da je više puta odustao od putovanja zbog komplikovanih viznih procedura.
Putovanja je, kaže, organizovao samostalno, oslanjajući se na online informacije, ali problemi s vizama često su ga sprječavali da stigne do cilja.
„ Jednom sam morao potpuno otkazati putovanje jer nisam mogao doći do vize“, objašnjava Kurtić.
Dodaje i da su neki njegovi poznanici, zbog tih procedura, bili primorani da putuju okolo, kopnenim putem preko Crne Gore i Albanije, što je trajalo i više od deset sati.
To se dešava iz razloga što oni koji nemaju državljanstvo druge zemlje kada žele iz drugih zemalja ući u BiH opet im je potreban validan dokument. Dakle, zaobilazne rute im ne ukidaju potrebu za vizom nego ih koriste jer je procedura za ulazak u BiH izravno s Kosova dodatno kompikovana. Na taj način se građani nadaju da će im ulazak biti jednostavniji ako krenu iz zemlje gdje BiH ima konzularno predstavništvo i gdje su već obavili vizne formalnosti.
Tračak nade daju i pozitivna iskustva
Iako isti razlog posjete, Džemo iz Ilijaša imao je potpuno drugačije iskustvo. Pozitivno. Potvrdio nam je kako je porodična posjeta bila njegov razlog za odlazak u Prištinu te da nije imao nikakvih poteškoća prilikom prelaska granice niti problema sa vizom.
„Putovao sam autobusom iz Sarajeva do Prištine i sve je prošlo bez ikakvih komplikacija. Nisam imao nikakvih problema ni sa vizom, a granicu sam prešao bez zastoja. Za mene je to bilo jednostavno putovanje, a cilj je bio da posjetim porodicu“, ispričao je sagovornik.
Vizni režim BiH odvraća građane Kosova od putovanja
Građani koji su na portalu Radio Goraždevac odgovarali na pitanja novinara, opisuju osećaj izolovanosti, propuštene porodične trenutke i blokiranu trgovinu.
„Još uvek postoje veliki problemi u slobodi kretanja na relaciji Bosna i Hercegovina – Kosovo i ti problemi su samo djelimično rješeni“, kaže Saša Petrović iz Goraždevca, koji ima sestru u BiH.
Problem predstavljaju i registarske tablice RKS, koje nisu priznate u BiH. „I da imamo vizu, ne možemo da prođemo sa kolima. To je još jedna prepreka koja nas odvraća od puta.“
Građani koji su na pitanja portala Goraždevac.com odgovarali onlajn potvrdili su iste probleme. Većina ispitanika naglašava otežan prelazak granice, nepriznavanje dokumenata i zabranu putovanja direktno iz Kosova u BiH, pa navode konkretne slučajeve kada su morali da idu preko trećih država.
Pored kretanja, često se pominje i blokirana trgovina, mali privrednici i poljoprivrednici ne mogu plasirati robu, a mladi ističu nemogućnost da učestvuju u obrazovnim programima i kulturnim razmjenama.
Ljudi su najčešće frustrirani što ne mogu posjetiti porodicu i prijatelje preko granice i opisuju osećaj izolovanosti, kao da su „zarobljeni“ u mjestu gde žive.
Različita iskustva u različitim sredinama
Razlike u odgovorima postoje i po mjestima, polu i starosnim grupama. U mjestima bližim granici sa BiH, poput Peći i Prizrena, naglasak je na ličnim i porodičnim vezama, dok se u urbanijim sredinama više govori o obrazovanju, projektima i ekonomiji.
Žene češće naglašavaju socijalne i porodične aspekte („ne mogu posjetiti porodicu, rođake“), dok muškarci ističu ekonomske barijere („ne mogu prodati robu, blokirana je trgovina“)
„Da, jesam putovala, ali ne direktno sa kosovskim dokumentima, već sa dokumentima treće zemlje. Na taj način nisam imala većih problema, iako znam da je to za mnoge druge mnogo komplikovanije“, kaže Raisa Nurković iz Vitomirice.
Ona potvrđuje da je za mnoge građane jedini način da posjete BiH – put preko Srbije, Crne Gore ili čak dalje, što poskupljuje i produžava putovanje.
Ljudi su najčešće frustrirani što ne mogu posjetiti porodicu i prijatelje preko granice, kaže Saša Petrović iz Goraždevca.
„Moja polusestra iz BiH praktično nije mogla da me posjećuje na Kosovu svih ovih godina unazad, upravo zbog problema sa viznim režimom“, navodi Petrović.
U ruralnim zajednicama dominira osjećaj izolovanosti i ekonomske blokade, dok mladi iz urbanijih sredina naglašavaju da im zatvorene granice uskraćuju obrazovne i profesionalne prilike.
„To je zaista šteta, jer putovanja bi trebalo da spajaju ljude, a ne da ih odvraćaju“, dodaje Raisa Nurković.
Lakši prolaz za one sa dvojnim državljanstvom
Mnogi pripadnici srpske, bošnjačke i drugih manjinskih zajednica na Kosovu nemaju iste prepreke pri putovanju prema Bosni i Hercegovini kao većina građana sa isključivo kosovskim dokumentima.
Razlog je što, pored ličnih dokumenata izdatih na Kosovu, posjeduju i dokumenta okolnih država – najčešće Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije.
Ova dokumenta im omogućavaju da u Bosnu i Hercegovinu putuju bez vize, za razliku od građana koji posjeduju isključivo kosovska dokumenta.
Sveukupno, podaci do kojih su došla oba portala ali i iskustva sagovornika jasno pokazuju da vizni režim ne samo da ograničava slobodu kretanja, već ozbiljno utiče i na porodične, društvene i ekonomske veze između BiH i Kosova.
Čitajte i ove tekstove: Od sutra domaćinstva moraju očitati brojila: Evo šta donose nove cijene struje i blok tarife
Od 1. septembra struja skuplja: Evo koji uređaj vam pravi najveći račun u kući
Grad Tuzla raspisao javni poziv za mobilnost mladih
U UKC Tuzla ponovo se radi presađivanje matičnih ćelija od donora
