Godinama se bilježi rast izvoza i vanjskotrgovinske razmjene, ali infrastruktura na granici praktično stoji u mjestu. Broj graničnih prijelaza sa punim inspekcijskim i sanitarnim službama isti je kao i prije desetak godina, a teret je najvećim dijelom pao na samo nekoliko tačaka, prije svih na Gradišku.
„Imamo samo dva prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a preko 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je bukvalno žila kucavica bosanskohercegovačke ekonomije kada je u pitanju protok roba. Imamo situaciju da pored tog tražimo još grančnih prijelaza sa istim statusom ili sličnim. Naravno, na Svilaju, Izačiću, u zadnje vrijeme i Kamensko se pojavljuje kao jedan od potencijalnih grančnih prijelaza s takvim statusom“, objašnjava Ahmet Egrlić, predsjednik VTKBiH.
Poseban problem su Brčko, gdje most nije upotrebljiv za teretni saobraćaj, te prelazi prema Srbiji i Crnoj Gori, gdje se u sezoni čeka i po nekoliko sati. Privrednici upozoravaju da se, zbog višesatnih čekanja, samo na granicama godišnje gubi oko milijardu maraka.
„Ono što je bitno napomenuti je da se do sad u Gradišci godišnje preko 120.000 uvoza registruje i ukoliko granični prilaz u Gradišci ne bi zadržao status prve kategorije, mislim da bi naša ekonomija imala veliki problem“, kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška doživljava se kao važan korak naprijed, no on će u prvoj fazi raditi kao privremeni prijelaz. Iz Vijeća ministara poručuju da je procedura pokrenuta, a da će kategorija i puni kapacitet prijelaza biti definirani kroz novi sporazum sa Hrvatskom.
„Mi smo na instituciji Vijeća ministara BiH dobili odobrenje, odnosno rješenje o otvaranju privremenog graničnog prijelaza u Gradišci. Nositelj svih aktivnosti – tehničkih, organizacijskih i ostalog, je Uprava za indirektno oporezivanje. Upoznata sam od direktora da su radili nekoliko sjednica Upravnog odbora kako bi dali saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji. Oni će to uraditi, prije ili poslije“, govori Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Gradiška je godinama čekala na novi most i moderni prijelaz. Most je završen, ali nije bio u punoj funkciji jer se čekalo na priključne saobraćajnice i administrativne odluke. Ministar komunikacija i saobraćaja BiH podsjeća da su rokovi više puta probijeni, ali da bi sada i most i prijelaz napokon trebali biti u službi privrede i građana.
„Prema mojim informacijama, bit će otvorenje. Želim naglasiti da je još prije dvije, tri godine most koji je sagrađen iz resora kojim upravljam bio spreman, ali smo dali samo tada građevinsku upotrebu tog mosta kako bi se radila priključna cesta i od tada čekamo, nekoliko rokova je probijeno, ali napokon imamo i priliku da se to stavi u funkciju. Očekujem da će biti otvoren prijelaz i po prvi put i most koji čeka već nekoliko godina“, rekao je Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH.
Privrednici upozoravaju da se bh. strana pripremila, uskladila propise i insistira na više prijelaza prve kategorije, ali da s druge strane nema dovoljno brzog odgovora. Posebno je, kažu, problem što Hrvatska još nije instalirala sve potrebne inspekcijske službe na starom prijelazu Stara Gradiška.
„Mislim da to može otežati u praksi određenu vrstu protoka roba, napominujući činjenicu da po sadašnjoj statistici preko 90 procenata roba koji podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nalazu ide upravo preko Gradiške. Mislim da to pomalo izaziva bojazan da bi moglo postati otvorno pitanje, zbog čega hrvatska strana nije instalisala inspekcijske službe u ovom periodu kada jeste strana Bosne i Hercegovine“, izjavio je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Privrednici poručuju da otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška mora biti samo prvi korak ka sistemskom rješavanju gužvi, uz jasne rokove za instaliranje svih inspekcijskih službi, usklađivanje radnog vremena i otvaranje većeg broja graničnih prijelaza prve kategorije, kako bi bh. ekonomija konačno dobila granice koje prate njen izvozni potencijal.
