Kada temperature porastu, mnogi osvježenje traže pod hladnim tušem. Iako takav tuš može donijeti trenutno olakšanje i prijatan osjećaj na koži, on zapravo ne pomaže tijelu da se efikasno rashladi, a za neke osobe može predstavljati i rizik, piše The Independent.
Zašto hladan tuš nije najbolje rješenje?
Iako ulazak u hladnu vodu nakon boravka na vrućini može djelovati ugodno, hladan tuš ne smanjuje unutrašnju tjelesnu temperaturu. Kod pojedinih osoba može izazvati i neželjene reakcije.
Kada je koža izložena hladnoći, krvni sudovi blizu površine kože se sužavaju, čime se smanjuje protok krvi u tom području. To znači da hladan tuš može izazvati suprotan efekat od željenog, jer manje krvi dolazi do površine kože. Toplota se tada zadržava u organima i oko njih, umjesto da se oslobađa kroz kožu. Tijelo, praktično, dobija pogrešan signal da se ne treba hladiti, nego čuvati toplotu.
Opasnost od hladnog šoka
U zavisnosti od toga koliko je voda hladna, naglo izlaganje hladnoći može dovesti do ozbiljnih posljedica. Voda temperature oko 15 stepeni može izazvati reakciju poznatu kao hladni šok. Tada dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova u koži, što povećava krvni pritisak, jer srce mora pumpati krv protiv većeg otpora.
Ovakva reakcija može biti posebno opasna za osobe koje već imaju srčana oboljenja, poput koronarne bolesti arterija. Hladni šok može dovesti i do nepravilnog rada srca, a u najtežim slučajevima i do smrtnog ishoda pri naglom prelasku iz veoma toplog u hladno okruženje.
Ipak, takvi slučajevi su rijetki i malo je vjerovatno da će se dogoditi tokom tuširanja kod kuće. Uprkos tome, zbog mogućeg rizika, tokom vrelih dana preporučuje se izbjegavanje ledenih kupki i naglog uranjanja u hladnu vodu.
Ni vruć tuš nije dobar izbor
Ni vrući tuševi nisu preporučljivi tokom velikih vrućina. Iako se ponekad može čuti tvrdnja da vruć tuš pomaže tijelu da se brže ohladi, to nije tačno. Voda koja je toplija od tijela prenosi toplotnu energiju na organizam, zbog čega se tijelo teže oslobađa vlastite toplote, a unutrašnja temperatura može dodatno porasti.
Tokom vrućih dana najbolji izbor su mlaka kupka ili mlak tuš. Dokazi pokazuju da je voda temperature od 26 do 27 stepeni najefikasnija. Takva temperatura pomaže da krv dođe do površine kože radi hlađenja, ali nije toliko hladna da bi tijelo dobilo signal da treba zadržavati toplotu.
Hladna voda i higijena
Postoji još jedan razlog zbog kojeg hladan tuš tokom vrućina nije najbolje rješenje, a to je higijena. Kada je čovjeku vruće, pojačano se znoji, a znoj se miješa s masnoćom i bakterijama na koži, što može uzrokovati neugodan miris.
Dokazano je da hladna voda slabije uklanja i razgrađuje masnoću i druge nečistoće s kože u odnosu na topliju vodu. Zbog toga neugodan miris može ostati i nakon tuširanja.
Hladna voda također uzrokuje stezanje kože, što može zarobiti masnoću i prljavštinu u porama. To može dovesti do pojave mitesera i akni. S druge strane, topla ili mlaka voda pomaže da se nečistoće iz pora lakše otope i uklone.
Zbog toga su mlak ili blago prohladan tuš sigurniji i efikasniji izbor od ledenog tuša tokom vrućina. Na taj način tijelo se lakše oslobađa viška toplote, bez dodatnog opterećenja za organizam.
Ako se ipak želite dodatno rashladiti, važno je to raditi postepeno kako se ne bi izazvao šok za sistem koji reguliše tjelesnu temperaturu. Postepeno smanjivanje temperature vode ili polagano rashlađivanje udova, jednog po jednog, može pomoći tijelu da se lakše prilagodi.
