Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren „prilično brzo“, bez obzira na to hoće li u tome učestvovati Iran ili ne, dok blokada tog važnog pomorskog pravca i dalje remeti globalnu opskrbu energentima. Izjavu je dao u petak novinarima uoči mirovnih pregovora američkih i iranskih zvaničnika u Pakistanu.
Govoreći o mogućem raspletu, Trump je rekao da će Sjedinjene Američke Države „otvoriti Zaljev“, te dodao da su i druge zemlje spremne pomoći. „Neće biti lako“, kazao je Trump, a potom poručio: „Otvorit ćemo ga prilično brzo.“ Strani mediji navode da nije pojasnio na koji način Washington planira deblokirati taj strateški morski prolaz.
Trump je također poručio da neće prihvatiti eventualni pokušaj Irana da uvede naplatu prolaska kroz moreuz. Teheran je ranije signalizirao da bi mogao tražiti naknade od brodova za siguran prolaz, čak i ako dođe do dogovora sa SAD-om o prekidu sukoba. „Ako to pokušaju, nećemo to dozvoliti“, rekao je Trump novinarima prije ulaska u predsjednički avion u bazi Andrews u Marylandu.
Američki predsjednik je naglasio da je ključni prioritet svakog sporazuma da Iran ne dođe u posjed nuklearnog oružja. „Bez nuklearnog oružja, to je 99 posto svega“, rekao je Trump, dodajući da će se u tom slučaju moreuz „otvoriti automatski“.
Iako je prije nekoliko dana proglašeno dvosedmično primirje, pomorski promet kroz Hormuški moreuz i dalje je gotovo u potpunom zastoju. Strani mediji su obajvili da je promet pao na manje od deset posto uobičajenog nivoa, dok drugi podaci pokazuju da je nakon primirja kroz moreuz prošao tek mali broj brodova u odnosu na raniji prosjek od oko 135 do 140 plovila dnevno. Hormuški moreuz je jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora, jer kroz njega prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
U petak su u Islamabadu počeli pregovori visokih američkih i iranskih zvaničnika, a američku delegaciju predvodi potpredsjednik JD Vance, dok iransku stranu predstavlja predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Ghalibaf. Obje strane u pregovore ulaze sa različitim zahtjevima i slabim očekivanjima, uključujući neslaganja oko sankcija, Libana i budućeg statusa Hormuškog moreuza.
