Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u svijetu zabilježile su u aprilu najveći rast u posljednje dvije godine, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Glavni krivci za ovo poskupljenje su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, koji su zabilježili najveći mjesečni skok cijena.
FAO indeks koji prati cijene globalne “korpe” osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su žitarice, meso, mliječni proizvodi, biljna ulja i šećeri u prosjeku su iznosile 128,3 boda u aprilu, što je rast od 1 posto u odnosu na mart.
Najveći rast cijena zabilježen je kod mesa, koje je u prosjeku poskupjelo za 3,2%, prije svega zbog skoka cijena svinjetine.
Mliječni proizvodi su poskupjeli za 2,4%, a posebno je zabilježen rekordno visok nivo cijene maslaca, usljed smanjenih zaliha u Evropi.
Rast cijena mliječnih proizvoda dodatno zabrinjava s obzirom na to da se radi o svakodnevnim namirnicama, naročito u domaćinstvima sa djecom i starijim osobama.
Blagi rast cijena žitarica, ulja pojeftinila
Cijene žitarica porasle su za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec, ali je rast bio umjeren. Povećana potražnja i slabiji dolar doprinijeli su rastu, ali su istovremeno neizvjesnosti na globalnom tržištu donekle ublažile ovaj trend.
Kukuruz je poskupio zbog sezonski niskih zaliha u SAD-u i promjene valutnih kurseva, dok je pšenica zabilježila tek simboličan rast.
Za razliku od toga, cijene biljnih ulja pale su za 2,3%, zahvaljujući povećanoj proizvodnji u zemljama jugoistočne Azije. Međutim, cijene suncokretovog ulja ostale su na istom nivou kao i u martu.
U poređenju s aprilom prošle godine, biljna ulja su ipak i dalje skuplja za čak 20,7%.
Jedino šećer nije poskupio
Jedina prehrambena kategorija koja je u aprilu znatnije pojeftinila jeste šećer i to sa padom cijene od 3,5%. Ovaj trend prati neizvjesnosti u globalnoj ekonomiji i moguće slabljenje potražnje u prehrambenoj industriji, koja je najveći potrošač šećera.
U odvojenom izvještaju, FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica za 2024. godinu, koja bi sada trebala iznositi 4,848 milijardi tona. Glavni razlog je slabiji urod kukuruza, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama.
U 2025. godini, proizvodnja pšenice bi trebala ostati stabilna, na nivou od oko 795 miliona tona. Očekuje se da će rekordni prinosi u Aziji biti neutralisani slabijim rezultatima u zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku, zbog nedostatka padavina. Isti problem bi mogao pogoditi i SAD, gdje se očekuje manja žetva usljed suše.
Iako se radi o globalnim kretanjima, ova poskupljenja se direktno prelijevaju i na domaće tržište. BiH je značajno ovisna o uvozu prehrambenih proizvoda, pa i najmanji skok cijena na svjetskim berzama može brzo utjecati na cijene u prodavnicama i tržnicama.
