Novi Zakon o potrošačkim kreditima stupio je na snagu u Hrvatskoj 20. novembra, donoseći strožija pravila za banke i dodatnu zaštitu građana prilikom zaduživanja. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na dozvoljeni minus na tekućim računima, koji banke više ne mogu samostalno odobravati ili povećavati bez izričitog pristanka klijenta.
Za razliku od Hrvatske, u Federaciji Bosne i Hercegovine banke su obavezne unaprijed obavijestiti korisnike o promjenama dozvoljenog prekoračenja, ali propisi ne sadrže jednaku izričitu zabranu jednostranog povećanja minusa.
Novi hrvatski zakon objedinjuje pravila o potrošačkim i stambenim kreditima, koja su ranije bila uređena odvojenim propisima. Za ugovore zaključene prije njegovog stupanja na snagu u pravilu se nastavljaju primjenjivati ranije zakonske odredbe.
Banke u Hrvatskoj ne mogu povećati minus bez saglasnosti klijenta
Prema novim pravilima, banke i drugi kreditori ne smiju bez izričitog pristanka korisnika odobriti novo dozvoljeno prekoračenje niti povećati postojeći minus na računu.
Ista zabrana odnosi se na prešutno prekoračenje, kao i na jednostrano povećanje kreditnog limita na platnim karticama.
Banke i dalje mogu smanjiti ili potpuno ukinuti dozvoljeni minus, ali su o takvoj odluci dužne obavijestiti korisnika najmanje 30 dana unaprijed.
Ukoliko dođe do smanjenja ili ukidanja prekoračenja, banka mora korisniku ponuditi mogućnost otplate odgovarajućeg iznosa u 12 jednakih mjesečnih rata, bez dodatnih troškova i bez potrebe da klijent podnosi poseban zahtjev.
Šta je drugačije u Bosni i Hercegovini?
U Federaciji BiH ovo pitanje uređuje Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, čije su izmjene usvojene tokom 2026. godine.
Prema novim odredbama, banka mora obavijestiti korisnika o povećanju, smanjenju ili ukidanju dozvoljenog prekoračenja najmanje 30 dana prije nego što promjena počne važiti.
Ako banka smanji ili ukine minus, korisnik protiv kojeg nije pokrenuta prisilna naplata može zatražiti da dug otplati u najviše 12 mjesečnih rata. Za takvu otplatu ne naplaćuju se dodatne naknade, a kamata ostaje ona koja je ugovorena za dozvoljeno prekoračenje.
Međutim, za razliku od hrvatskog zakona, propisi u FBiH ne zahtijevaju izričit pristanak korisnika za svako povećanje dozvoljenog minusa niti sadrže posebnu zabranu da banka sama poveća odobreni iznos.
Za banke koje ne ispune obavezu pravovremenog obavještavanja predviđene su novčane kazne od 10.000 do 15.000 KM, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena iznosima od 1.000 do 3.000 KM.
Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi i druga prava građanima
Osim pravila o dozvoljenom minusu, hrvatski zakon uvodi dodatne mjere zaštite korisnika kredita.
Građani imaju pravo odustati od ugovora o potrošačkom kreditu u roku od 14 dana, dok svaki oglas za kredit mora sadržavati jasno upozorenje da zaduživanje nije besplatno.
Bankama je zabranjeno koristiti podatke s društvenih mreža prilikom procjene kreditne sposobnosti građana. Takva procjena mora se zasnivati na relevantnim finansijskim informacijama.
Promjene se odnose i na prijevremenu otplatu kredita. Naknada za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita može se naplatiti samo na iznos koji tokom 12 mjeseci prelazi 10.000 eura, odnosno približno 19.558 KM.
Kod stambenih kredita naplata naknade za prijevremenu otplatu nije dozvoljena.
Za građane koji imaju poteškoće s vraćanjem kredita predviđeno je i besplatno savjetovanje o dugovima putem hrvatske Finansijske agencije, Fine.
Dio novih pravila primjenjivat će se od 2027. i 2028. godine
Iako je zakon već stupio na snagu, za određene oblike kreditiranja predviđeni su dodatni rokovi za prilagođavanje.
Pravila koja se odnose na kupovinu na rate kod trgovaca i operatera koji sami finansiraju takvu kupovinu počet će se primjenjivati 1. juna 2027. godine.
Za pojedine kartice koje omogućavaju odgođeno plaćanje ili otplatu na rate predviđen je rok od 1. januara 2028. godine.
Za građane u Hrvatskoj najvažnija promjena već je na snazi, jer banke više ne mogu samostalno povećavati dozvoljeni minus bez njihovog pristanka. U Federaciji BiH, s druge strane, zakonska zaštita u ovom dijelu prvenstveno se zasniva na obavezi pravovremenog obavještavanja korisnika.

