Gume direktno utiču na sigurnost i potrošnju goriva – njihovo stanje određuje stabilnost u krivinama i troškove eksploatacije. Pravilno skladištenje između sezona i redovna rotacija tokom upotrebe sprečavaju neravnomjerno trošenje i prerano oštećenje. Ovaj članak objašnjava zašto ti faktori utiču na vijek guma i kako ih jednostavno primijeniti u praksi.
Širi kontekst: zašto skladištenje i rotacija utiču na trošenje guma
Guma nije statičan materijal. Sastoji se od prirodne i sintetičke gume, čelika, tekstila i hemijskih aditiva.
Ti sastavni dijelovi reaguju na temperaturu, vlagu, UV zračenje i mehaničko opterećenje. Kada se faktori ne kontrolišu, proces starenja ubrzava: guma gubi elastičnost, pojavljuju se mikropukotine i šara postaje manje efikasna.
Skladištenje utiče na hemijski sastav gume. Visoke temperature ubrzavaju oksidaciju – guma postaje tvrđa i sklonija pucanju.
Direktno sunčevo svjetlo razara polimerne veze u površinskom sloju, što se vidi kao izblijedjeli sloj ili sitne pukotine. Vlaga, posebno u kombinaciji sa solju ili naftnim derivatima, prodire u strukturu i slabi čvrstoću.
Rotacija smanjuje neravnomjerno habanje. Prednje gume na vozilima sa prednjim pogonom nose veće opterećenje pri ubrzanju i skretanju.
Zadnje gume trpe drugačiji tip stresa (udari, neuravnoteženost). Bez redovne rotacije, prednje gume mogu izgubiti 30-40% dubine šare dok zadnje izgledaju skoro nove.
Zbog specifičnih klimatskih uslova i značaja koji imaju zimske gume BiH im pridaje posebnu pažnju. Nagle promjene temperature između dana i noći, česte kiše i povremeni snijeg stvaraju opterećenje koje ubrzava trošenje ako se ne primijeni odgovarajuća njega. Kada gume pređu iz upotrebe u skladište, one ne prestaju da stare – samo se usporava proces degradacije, ali to važi jedino ako su uslovi skladištenja kontrolisani.
Pravilne metode skladištenja: temperatura, položaj i zaštita
Idealna temperatura za skladištenje guma kreće se između 10 i 20 stepeni Celzijusa. Ispod te granice guma postaje previše kruta; iznad, ubrzava se oksidacija. Garaža ili ostava koja se ne grije zimi i ne pregrijava ljeti obično zadovoljava ovaj uslov, ali treba izbjegavati prostorije pored kotlarnica ili one direktno izložene suncu.
Položaj zavisi od toga da li su gume montirane na felne. Gume sa felnama mogu se skladištiti horizontalno (jedna na drugu) ili vješati na kukama.
Gume bez felni treba držati vertikalno da se ne deformiše donji sloj. Preporučuje se rotacija svaka tri do četiri nedjelje za četvrtinu kruga kako bi se spriječilo stvaranje ravnih tačaka.
Prije skladištenja gume treba očistiti od kamenja, blata i soli. Sol iz zimskog posipanja nastavlja da djeluje i u skladištu – privlači vlagu i ubrzava koroziju čeličnih pojaseva unutar gume. Jednostavno ispiranje vodom i četkom uklanja većinu nečistoća, a sušenje na vazduhu prije stavljanja u vreće ili pokrivanje tkaninom sprečava nakupljanje kondenzacije.
Vreće za gume nisu obavezne, ali pomažu. Sprečavaju direktan kontakt sa prašinom i, smanjenjem cirkulacije vazduha, usporavaju oksidaciju. Međutim, plastične vreće koje ne propuštaju vazduh mogu zadržavati vlagu; bolje su platnene ili specijalizovane vreće sa ventilacijom.
Rotacija guma: rasporedi, učestalost i jednostavni proračuni
Rotacija guma mijenja njihov položaj na vozilu kako bi se ravnomjerno raspodijelilo habanje. Postoji nekoliko osnovnih šema, a izbor zavisi od toga da li su gume usmjerene (sa specifičnim smjerom kotrljanja) ili neusmjerene, kao i od dimenzija guma naprijed i nazad.
Za neusmjerene gume na vozilima sa prednjim pogonom najčešći obrazac je unakrsna rotacija: prednje lijevo ide nazad desno, prednje desno nazad lijevo, zadnje lijevo naprijed desno, zadnje desno naprijed lijevo. Za usmjerene gume rotacija se obavlja samo sa prednje na zadnju osovinu na istoj strani vozila.
Učestalost rotacije preporučuje se svakih 8.000 do 10.000 kilometara. Za prosječnog vozača to znači dva puta godišnje, idealno u kombinaciji sa sezonskom promjenom guma. Taj interval nije slučajan: nakon oko 10.000 kilometara razlika u habanju između prednje i zadnje osovine postaje dovoljna da utiče na upravljivost.
Proračun je jednostavan. Ako vozite 15.000 kilometara godišnje, rotaciju treba obaviti jednom na početku sezone i jednom na sredini. Ako vozač primijeti da prednje gume gube šaru brže od 1,5 mm po sezoni, a zadnje manje od 0,8 mm, to je znak da bi rotacija trebala biti učestalija – možda svakih 6.000 kilometara.
Rotacija ne popravlja već nastalu štetu, ali zaustavlja dalje produbljivanje razlika. Guma sa 6 mm šare na prednjoj i 8 mm na zadnjoj poziciji može, nakon rotacije i dodatnih 5.000 do 7.000 kilometara vožnje, dostići ujednačenih oko 7 mm na svim točkovima.
Provjere i održavanje između sezona: kontrolna lista i situacioni primjer
Prije nego što gume odu u skladište ili se vrate na vozilo, nekoliko brzih provjera može spriječiti skupu zamjenu.
Prva provjera: pritisak. Gume u skladištu treba napumpati blago iznad preporučenog (oko 0,2-0,3 bara) jer dolazi do postepenog gubitka pritiska; stojeće gume se mogu deformisati.
Druga provjera je dubina šare. Zakonski minimum u BiH je 1,6 mm, ali preporučuje se zamjena kada dubina padne ispod 3 mm za zimske i 2 mm za ljetnje gume. Mjere se dubinomjerom ili kovanicom od jednog KM – ako rub kovanice uranja u šaru, dubina je još dovoljna.
Treća provjera su oštećenja: pukotine na bočnim stranama, ispupčenja (znak oštećenja unutrašnje strukture), neravnomjerno habanje (može ukazivati na problem sa vješanjem ili balansiranjem). Svaki od ovih znakova zahtijeva pažnju prije nego što guma ode u skladište ili se vrati u upotrebu.
Zamislimo situaciju: vozač iz Tuzle skida zimske gume krajem marta.
- Podiže pritisak na 2,5 bara.
- Čisti gume od soli i kamenja.
- Provjerava bočne strane – uočava sitnu pukotinu na jednoj gumi, što znači da ta guma neće izdržati još jednu sezonu.
- Označava poziciju svake gume markerom (PL, PD, ZL, ZD) kako bi sljedeće sezone primijenio rotaciju.
Sljedeće jeseni, kada vraća gume, on mijenja pozicije: prednje lijevo ide nazad desno, prednje desno nazad lijevo. Time sprečava da guma sa 4 mm ostane naprijed, gdje bi se dodatno habala.
Ovaj pristup produžava vijek guma za jednu do dvije sezone, što u novcu znači uštedu od 300 do 500 KM. Ova procjena je približna i zavisi od tipa vozila, troškova novih guma i servisa.
Nije potreban specijalan alat – samo dubinomjera, marker i pristup pumpi za vazduh.
Većina vozača može ovaj postupak završiti za manje od pola sata.
Rezultat je mjerljiv svaki put kada se provjeri stanje guma na kraju sezone.
