Nove mape starih politika: Rasprave o trećem entitetu ponovo otvorile pitanje granica BiH

Dvodnevni skup “TradFest”, održan proteklog vikenda u Zagrebu, izazvao je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini zbog panela na kojem se raspravljalo o BiH kao “neuspjeloj državi” i potrebi uspostave trećeg hrvatskog entiteta. Posebnu pažnju izazvala je mapa teritorijalne reorganizacije BiH, prema kojoj bi država bila podijeljena na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt.

Model je predstavio Ivan Pepić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, a tzv. “Croat Republic” na prikazanoj karti obuhvatala bi zapadnu Hercegovinu, područje Mostara, te odvojene teritorijalne cjeline u srednjoj Bosni i Posavini. Skup su organizovala udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatska, uz podršku Heritage Foundationa.

Dodatnu pažnju izazvala je reakcija zastupnice HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marine Pendeš, koja je izjavila da joj se “sviđa prikazana mapa”, uz tvrdnju da se iz nje ne vidi treći entitet, već posljedice etničkog čišćenja nad Hrvatima od 1991. godine. Pendeš je najavila i mogućnost organizovanja slične konferencije u institucijama BiH, u Plavoj dvorani Doma naroda.

Takve poruke u bh. javnosti doživljene su kao opasno otvaranje pitanja teritorijalnog preuređenja države. SDA je u reakciji ocijenila da se pod plaštom rasprave o položaju Hrvata ponovo promovišu ideje etnoteritorijalnih podjela, upozorivši da takve mape podsjećaju na političke projekte iz devedesetih godina.

Hrvatska seljačka stranka želi da FIFA ukloni ljiljane

Upravo zato dio javnosti ovakve poruke poredi s retorikom koja je pratila velikodržavne projekte devedesetih. Ideja Velike Srbije, kako se navodi u historijskim izvorima, podrazumijevala je okupljanje svih Srba u jednoj državi, često uz teritorijalne pretenzije prema dijelovima susjednih država. U tom kontekstu posebno se spominjala linija Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica, kojom su pojedini srpski nacionalistički političari označavali zamišljenu zapadnu granicu takve države.

Zbog toga i nove mape “hrvatske republike” u BiH šalju političku poruku koja se ne može posmatrati samo kao akademska rasprava. Kao što su izjave o Velikoj Srbiji i liniji Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica devedesetih budile strah od teritorijalnog komadanja susjednih država, tako i današnje crtanje novih linija po Bosni i Hercegovini otvara pitanje odnosa prema njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Iako učesnici skupa tvrde da je riječ o raspravi o položaju Hrvata i funkcionalnosti BiH, problem nastaje u trenutku kada se politička prava jednog naroda predstavljaju kroz mape novih etničkih teritorija. U zemlji koja je prošla rat, progone i etnička čišćenja, svako novo crtanje granica nosi težinu daleko veću od konferencijske sale u kojoj je predstavljeno.

Bosna i Hercegovina može i treba razgovarati o svom unutrašnjem uređenju, ravnopravnosti naroda i funkcionalnosti institucija, ali takvi razgovori moraju se voditi u njenim institucijama, u okviru Ustava i političkog dogovora unutar države. Kada se mape novih entiteta crtaju u susjednim državama, poruka više nije samo politička, nego i simbolički opasna.