Buđenje s mamurlukom za većinu ljudi znači glavobolju, mučninu i opći osjećaj iscrpljenosti, ali dok se simptomi osjećaju na površini, u tijelu se odvijaju složeni procesi oporavka. Kako piše HuffPost, stručnjaci pojašnjavaju šta se tačno dešava u organizmu dan nakon konzumacije alkohola.
Prema riječima Kate Denniston, licencirane naturopatske doktorice, glavni uzrok mamurluka nije sam alkohol, već nusprodukti njegove razgradnje. Kada tijelo prerađuje alkohol, stvara se acetaldehid, toksična supstanca koju organizam nastoji što prije izbaciti. Upravo ta borba s toksinima dovodi do simptoma poput glavobolje, mučnine i opće slabosti.
Jetra i bubrezi u tom procesu rade pojačano. Bubrezi izlučuju više tečnosti, što uzrokuje učestalo mokrenje i dovodi do dehidracije, a ona se dalje manifestuje kroz žeđ, vrtoglavicu i bol u glavi. Kako objašnjava ljekar Ralph E. Holsworth, mamurluk je kombinacija simptoma dehidracije i napora organizma da se oslobodi toksina, što dodatno opterećuje jetru i bubrege.
Alkohol ima i direktan uticaj na probavni sistem. Lantie Jorandby, glavna medicinska službenica centra za liječenje ovisnosti Lakeview Health, navodi da alkohol iritira sluznicu želuca i usporava njegovo pražnjenje, zbog čega se javljaju mučnina, povraćanje i grčevi.
Kod nekih osoba mamurluk prati i pojačana anksioznost. Istraživanja su pokazala da dio ljudi nakon konzumacije alkohola osjeća tjeskobu, pad raspoloženja i emocionalnu nelagodu. Jedna studija iz 2012. godine navodi da je 7,4 posto ispitanika anksioznost navelo kao simptom mamurluka. Uz fizičke tegobe, često se javljaju i osjećaji krivnje, srama i nelagode zbog ponašanja tokom prethodne večeri.
Glavobolja je, prema riječima stručnjaka, djelimično posljedica upalnih procesa koje alkohol može izazvati u tijelu. Iako protuupalni lijekovi mogu pomoći, Jorandby upozorava da se treba izbjegavati acetaminofen, poznat kao paracetamol, jer u kombinaciji s alkoholom može dodatno opteretiti jetru i predstavljati rizik po zdravlje.
Mnogi primjećuju da mamurluci s godinama postaju teži. Christopher Roselle sa Univerziteta u Pennsylvaniji objašnjava da se s vremenom iscrpljuju resursi u tijelu koji pomažu u razgradnji alkohola, poput antioksidanasa, enzima i aminokiselina u jetri. Kako starimo, jetra proizvodi niže koncentracije enzima, što produžava proces razgradnje alkohola i oporavak organizma, dodaje dijetetičarka Leigh Renwick.
Stručnjaci navode i nekoliko načina kako ublažiti posljedice mamurluka. Prije svega, važno je obratiti pažnju na količinu i vrstu alkohola. Preporučuje se izbjegavanje tamnih pića poput viskija i crnog vina, jer sadrže više kongenera koji pogoršavaju simptome, dok svjetlija pića poput votke i gina imaju blaži učinak. Slatki kokteli mogu dodatno iritirati želudac i uzrokovati nagle padove šećera u krvi.
Hidratacija igra ključnu ulogu, pa stručnjaci savjetuju ispijanje vode između alkoholnih pića. Također se preporučuje da se alkohol ne konzumira na prazan želudac, već nakon uravnoteženog obroka bogatog proteinima, mastima i vlaknima.
Kofein može pomoći u osjećaju budnosti, ali ne liječi mamurluk i ne smije zamijeniti unos tečnosti. Stručnjaci upozoravaju i da se ne poseže za alkoholom kao „lijekom“ protiv mamurluka, jer takav pristup može dovesti do začaranog kruga i povećanog rizika od ovisnosti.
