Masovne grobnice u BiH, u kojima su tokom proteklih decenija pronađeni posmrtni ostaci hiljada žrtava rata, na brojnim lokacijama ni danas nisu obilježene. Iako je od završetka rata prošlo više od 30 godina, porodice nestalih i dalje se suočavaju s administrativnim preprekama i izostankom podrške institucija.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Detektor predstavili su projekat koji bi porodicama trebao pomoći da ostvare zakonom zagarantovano pravo na obilježavanje mjesta na kojima su pronađeni njihovi najmiliji.
U okviru projekta pod nazivom „Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u BiH“ kreirana je posebna internetska platforma koja objedinjuje istraživačke priče, svjedočanstva porodica žrtava i praktične informacije o postupku postavljanja spomen-obilježja.
Platforma je dostupna OVDJE
Masovne grobnice u BiH: Deset lokacija i priče porodica koje čekaju obilježja
Novinarski tim Detektora dokumentovao je iskustva porodica nestalih na deset lokacija širom Bosne i Hercegovine. Projekat obuhvata Foču, Sarajevo, Višegrad, Prijedor, Jajce, Nevesinje, Bratunac, Hadžiće, Brčko i Vogošću.
Na platformi su predstavljene priče o dugogodišnjim pokušajima porodica da obilježe masovne grobnice, ali i o otporu lokalnih vlasti, nedostatku institucionalne podrške i komplikovanim administrativnim procedurama.
Posebno potresan dio projekta odnosi se na lokacije koje su danas postale turističke destinacije, iako su tokom rata korištene za prikrivanje posmrtnih ostataka ubijenih osoba. Porodice žele da se na tim mjestima postave obilježja koja će budućim generacijama svjedočiti o njihovoj prošlosti.
Prema podacima navedenim na platformi, u Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za oko 7.000 nestalih osoba.
Pročitajte i ovo Masovne grobnice žrtava genocida u Srebrenici: Gdje su otkrivene i koliko su udaljene od Potočara
Zakon postoji, ali porodice teško ostvaruju svoja prava
Član 20. Zakona o nestalim osobama Bosne i Hercegovine omogućava porodicama nestalih i njihovim udruženjima da zatraže obilježavanje mjesta ukopa i iskopavanja, bez obzira na broj pronađenih žrtava.
Nakon što nadležni organ potvrdi da je na određenoj lokaciji postojala grobnica ili da je izvršena ekshumacija, nadležni općinski organ treba izdati odgovarajuću dozvolu za postavljanje spomen-ploče ili drugog obilježja.
U praksi, međutim, porodice nailaze na administrativnu šutnju, dugotrajne postupke i nedostatak političke volje.
„Odabrali smo 10 lokacija gdje se nalaze neke od najvećih masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini i dali smo udruženjima pravnu podršku kako bi podnijeli zahtjeve i dobili potrebne odluke“, izjavio je Džidić.
Dugoročni cilj projekta jeste da se kroz pravne postupke, eventualno i pred Ustavnim sudom BiH, utvrdi odgovornost lokalnih zajednica koje onemogućavaju ostvarivanje prava na obilježavanje grobnica.
Porodice žrtava godinama same vode borbu za spomen-obilježja
Na predstavljanju projekta govorile su i predstavnice udruženja porodica nestalih, koje su upozorile da vrijeme prolazi, a da mnogi roditelji, supružnici i drugi članovi porodica umiru ne dočekavši da mjesta pronalaska njihovih najmilijih budu dostojanstveno obilježena.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava „Foča 92–95“, naglasila je da obilježavanje grobnica predstavlja ljudsku i društvenu obavezu, kako bi ostalo zabilježeno gdje su pronađeni posmrtni ostaci ubijenih.
Predstavnice udruženja iz Prijedora, Vogošće i drugih lokalnih zajednica ukazale su da su spomen-obilježja često podizana zahvaljujući naporima samih porodica, dobrovoljnim prilozima i pomoći dijaspore.
Jedan od problema je i nedovoljna informisanost o pravima koja proizlaze iz Zakona o nestalim osobama BiH. Zbog toga projekat BIRN-a uključuje pravnu podršku udruženjima u pripremi zahtjeva i vođenju postupaka pred nadležnim organima.
Na jednom mjestu i uputstvo za obilježavanje grobnica
Posebna vrijednost platforme Detektora jeste što, osim novinarskih reportaža i videosvjedočanstava, nudi i pregled procedure koju porodice trebaju slijediti kako bi pokrenule postupak obilježavanja lokacije.
Objašnjeno je kako pribaviti dokumentaciju, podnijeti zahtjev nadležnoj općini ili gradu, zatražiti donošenje odluke te koristiti pravne mogućnosti u slučajevima kada institucije ne postupaju po zahtjevu.
Projekat su realizovali BIRN BiH i Detektor uz podršku Vlade Kanade, putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative.
Novinarke Lamija Grebo i Emina Dizdarević Tahmiščija kroz deset istraživačkih priča dokumentovale su nastojanja porodica da sačuvaju sjećanje na ubijene i obilježe mjesta njihovog pronalaska.
Sve priče, svjedočanstva i informacije o postupku obilježavanja masovnih grobnica dostupne su na platformi grobnice.detektor.ba.
