Minimalna plata u FBiH ponovo je u središtu rasprave između poslodavaca, sindikata i vlasti, nakon što je Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije BiH (UMSP FBiH) zatražilo zakonski uređeno i predvidivo povećanje najnižih radničkih primanja.
Iz Udruženja upozoravaju da bi ponavljanje naglog povećanja minimalca, kakvo je provedeno početkom 2025. godine, bez istovremenog rasterećenja privrede moglo izazvati nova poskupljenja, ugroziti radna mjesta i oslabiti konkurentnost domaćih preduzeća.
Privrednici ističu da nisu protiv povećanja plata, ali smatraju da se odluke moraju donositi na osnovu ekonomskih pokazatelja, uz jasne rokove i dovoljno vremena za prilagođavanje novim troškovima. Posebno upozoravaju da povećanje najniže plate ne znači automatski i rast prihoda preduzeća.
„Tražimo zakonsko povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, jer s prethodnom ‘šok terapijom’ već imamo loše iskustvo“, navode iz UMSP FBiH.
Prema njihovoj ocjeni, prethodno povećanje minimalca doprinijelo je rastu cijena roba i usluga, čime je dio povećanih radničkih primanja izgubio vrijednost. Ipak, koliki dio poskupljenja se može pripisati upravo toj odluci nije precizno utvrđeno, jer na cijene utječu i brojni drugi faktori.
„Nova poskupljenja mogla bi već za dva-tri mjeseca pojesti povećanje plate. Radniku je na kraju mjeseca važno koliko od svoje plate može kupiti“, poručuju iz Udruženja.
Minimalna plata povećana pretposljednjeg dana 2024. godine
Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je 26. decembra 2024. godine, donijela odluku kojom je minimalna neto plata povećana sa 619 na 1.000 KM. Povećanje od 381 KM, odnosno 61,55 posto, počelo se primjenjivati već 1. januara 2025. godine.
Odluka je donesena u trenutku kada su brojna preduzeća već imala pripremljene finansijske planove, ugovorene poslove, definisane cijene proizvoda i usluga te planirane troškove rada za narednu godinu.
Poslodavci su tako dobili praktično jedan dan da se prilagode značajnom povećanju izdataka za plate i pripadajuće doprinose. Posebno su bila izložena preduzeća koja zapošljavaju veći broj radnika s nižim primanjima, posluju s malim profitnim maržama ili imaju dugoročno ugovorene poslove.
Delegacija poslodavaca u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH nije podržala odluku, upozoravajući na moguće posljedice po poslovanje i zaposlenost.
Vlada FBiH tada je povećanje obrazlagala potrebom poboljšanja životnog standarda radnika, uz najave mjera kojima bi se ublažili dodatni troškovi poslovanja.
Broj zaposlenih u FBiH smanjen za više od 4.000 u odnosu na kraj 2024 godine
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je broj registrovanih zaposlenih nakon povećanja minimalne plate smanjen u odnosu na kraj 2024. godine.
Na dan 31. decembra 2024. godine u Federaciji BiH bilo je 551.452 zaposlenih. Krajem oktobra 2025. taj broj iznosio je 547.520, što je za 3.932 manje nego na kraju prethodne godine.
Prema podacima za 30. septembar 2026. godine, u Federaciji je bilo registrovano 547.364 zaposlenih, odnosno 4.088 manje nego na kraju 2024. godine.
To pokazuje da se broj zaposlenih do septembra 2026. nije vratio na nivo zabilježen prije povećanja minimalne plate na 1.000 KM.
Ipak, smanjenje ukupnog broja zaposlenih ne znači da su sva ta radna mjesta izgubljena isključivo zbog povećanja minimalca. Na tržište rada istovremeno utječu stanje izvozne industrije, smanjena potražnja, sezonska zapošljavanja, demografske promjene i drugi ekonomski faktori.
Na potrebu opreznog tumačenja podataka upozoravala je i Agencija za rad i zapošljavanje BiH, navodeći da se stvarni efekti povećanja minimalne plate moraju posmatrati kroz duži period.
Vlada obećala rasterećenje privrede, ali provedena samo prva faza smanjenja doprinosa
Nakon odluke o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, Vlada FBiH najavila je fiskalne mjere koje su trebale smanjiti opterećenje rada i olakšati poslovanje privrednicima.
Konkretno smanjenje doprinosa uslijedilo je tek 1. jula 2025. godine, šest mjeseci nakon što su poslodavci počeli isplaćivati znatno veće plate. Zbirna stopa doprinosa smanjena je sa 41,5 na 36 posto, odnosno za 5,5 procentnih poena. Međutim, to nije značilo da su ukupni troškovi rada smanjeni za 5,5 posto.
Promjena se odnosila isključivo na doprinose na teret poslodavca, koji su smanjeni sa 10,5 na pet posto bruto plate. Doprinosi koji se obračunavaju iz bruto plate radnika ostali su nepromijenjeni i iznose 31 posto.
Koliko je rasterećenje zaista značilo pokazuje konkretan obračun minimalne plate od 1.000 KM. Ukupni doprinosi smanjeni su sa približno 648 na 562 KM, što je poslodavcu donijelo uštedu od oko 86 KM mjesečno po radniku.
Za preduzeće sa deset radnika na minimalnoj plati to je približno 860 KM mjesečno. Iako nije riječ o zanemarivom iznosu, takvo smanjenje nije nadoknadilo prethodno povećanje ukupnog troška rada nastalo podizanjem minimalne neto plate za 381 KM.
Posebno je značajno da su poslodavci tokom prvih šest mjeseci 2025. godine morali snositi pune povećane obaveze, prije nego što je smanjenje doprinosa stupilo na snagu.
Vlada FBiH je tokom 2025. osigurala i finansijsku podršku dijelu privatnih poslodavaca kroz refundaciju doprinosa, a omogućila je i isplate neoporezive pomoći radnicima. Prema podacima koje je Vlada objavila, finansijska podrška privredi dosegla je približno 73,8 miliona KM.
Ipak, ove mjere nisu bile isto što i trajna, sveobuhvatna reforma oporezivanja rada. Refundacije su zavisile od propisanih uslova, dok mogućnost isplate neoporezive pomoći nije podrazumijevala trajno smanjenje redovnih obaveza za sve poslodavce.
Doprinosi su trebali biti smanjeni na 28,5 posto, ali taj cilj nije ostvaren
Još početkom februara 2025. godine Udruženje poslodavaca FBiH podsjetilo je Vladu na javno najavljene fiskalne reforme i zatražilo precizne rokove za njihovo provođenje.
Prema tada predstavljenom planu, reforma je trebala obuhvatiti novi zakon o fiskalizaciji transakcija, izmjene propisa o doprinosima i porezu na dohodak, te dodatno smanjenje nameta na plate.
Prva faza rasterećenja bila je planirana tokom 2025. godine, dok je konačni cilj bio da od 1. januara 2026. godine zbirna stopa doprinosa iznosi 28,5 posto.
To bi značilo smanjenje za ukupno 13 procentnih poena u odnosu na stopu od 41,5 posto koja je važila prije jula 2025. godine.
Međutim, početkom 2026. godine nije provedeno dodatno smanjenje doprinosa na 28,5 posto. Zbirna stopa ostala je na 36 posto, što je za 7,5 procentnih poena više od cilja koji je bio predstavljen u reformskom planu.
Udruženje poslodavaca FBiH tada je predlagalo i potpisivanje sporazuma kojim bi se precizno odredile obaveze institucija i rokovi provođenja reformi.
Važno je razlikovati Udruženje poslodavaca FBiH, koje je učestvovalo u ovim razgovorima, od Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH, čije je najnovije saopćenje povod za ovu raspravu.
Zakon o fiskalizaciji transakcija usvojen je u Parlamentu FBiH u januaru 2026. godine, kasnije od prvobitno planiranog roka. Međutim, usvajanje tog zakona samo po sebi ne znači i smanjenje doprinosa ili poreza na plate.
Predlagano da povećanje minimalca od 381 KM bude neoporezivo
Nakon naglog povećanja minimalne plate početkom 2025. godine pojavili su se i prijedlozi da se dodatni trošak poslodavaca ublaži drugačijim načinom obračuna poreza i doprinosa.
Federalna zastupnica Jasmina Biščević Tokić u januaru 2025. godine podnijela je inicijativu prema kojoj bi se kod isplate minimalne plate od 1.000 KM kao oporezivi dio tretirao samo raniji iznos od 619 KM.
Preostalih 381 KM, koliko je iznosilo povećanje minimalca, prema tom prijedlogu bilo bi neoporezivo do usvajanja novih fiskalnih zakona.
Cilj inicijative bio je omogućiti rast primanja radnika bez proporcionalnog povećanja svih nameta koje poslodavci moraju plaćati. Takav model nije postao općevažeće pravilo obračuna minimalne plate.
U raspravama o poreznoj reformi spominjano je i povećanje osnovnog ličnog odbitka, odnosno dijela dohotka na koji se ne plaća porez. U ranijem prijedlogu novog Zakona o porezu na dohodak bio je predviđen lični odbitak od 1.000 KM mjesečno, ali to rješenje nije uvedeno u primjenu.
Trenutni osnovni lični odbitak iznosi 300 KM mjesečno, a porez na dohodak obračunava se po stopi od deset posto na oporezivu osnovicu.
Radnik dobije 1.027 KM, a poslodavca košta približno 1.700 KM
Koliko su nameti na rad značajni pokazuje obračun minimalne plate u Federaciji BiH za 2026. godinu.
Najniža neto plata trenutno iznosi 1.027 KM, nakon što je početkom godine povećana za 27 KM u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, poslodavac za radnika koji prima 1.027 KM mora izdvojiti znatno veći iznos zbog doprinosa, poreza na dohodak i drugih zakonskih obaveza.
Prema standardnom obračunu, uz osnovni lični odbitak od 300 KM, bruto plata iznosi približno 1.605 KM. Doprinosi iz bruto plate radnika iznose oko 498 KM, a porez na dohodak približno 81 KM. Na taj iznos poslodavac dodatno plaća doprinose po stopi od pet posto bruto plate, što je približno 80 KM mjesečno.
Kada se uključe i zakonske naknade, poput naknada za zaštitu od prirodnih nesreća i vodnih naknada, te druge obaveze koje se primjenjuju na konkretnog poslodavca, ukupan mjesečni trošak može iznositi približno 1.700 KM.
To znači da radnik na račun dobije 1.027 KM, dok razlika između tog iznosa i ukupnog troška poslodavca može dostići približno 670 KM.
Nije riječ o iznosu koji u cijelosti predstavlja porez ili prihod budžeta. Najveći dio odlazi na obavezne doprinose kojima se finansiraju penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, dok ostatak čine porez na dohodak i druge propisane naknade.
U navedenu računicu nisu uključeni troškovi toplog obroka, prijevoza, regresa i drugih prava zaposlenih, zbog čega stvarni trošak radnog mjesta može biti i veći. Upravo zato poslodavci insistiraju da se pri određivanju minimalne plate ne posmatra samo iznos koji radnik prima nego i ukupna sredstva koja preduzeće mora osigurati za njenu isplatu.
Sindikati za 2027. predlažu minimalne plate od 1.500 do 1.900 KM
Dok mali i srednji privrednici upozoravaju na posljedice novog naglog povećanja minimalca, Savez samostalnih sindikata BiH predlaže drugačiji model određivanja najnižih radničkih primanja. Prema prijedlogu koji je predstavio predsjednik Saveza Samir Kurtović, minimalna plata za 2027. godinu trebala bi zavisiti od stepena stručne spreme zaposlenih.
Za radnike sa završenom osnovnom školom predlaže se najmanje 1.500 KM, za srednju stručnu spremu 1.700 KM, za višu stručnu spremu 1.800 KM, dok bi zaposleni s visokom stručnom spremom trebali imati minimalnu platu od 1.900 KM. Sindikati ovakav model obrazlažu potrebom da se vrednuju obrazovanje i kvalifikacije, ali i zaštiti kupovna moć radnika u uslovima visokih životnih troškova.
Predsjednik Saveza Samir Kurtović ističe da sadašnja minimalna plata ne omogućava radnicima da zadovolje sve osnovne životne potrebe, posebno imajući u vidu rast cijena hrane, energenata i drugih troškova domaćinstava. Riječ je o sindikalnom prijedlogu, a ne o usvojenoj odluci. Konačan iznos minimalne plate za 2027. godinu tek treba biti predmet razgovora između Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata.
Koje su reforme potrebne da bi radnici imali veće plate, a privreda manje troškove?
Rasprava o minimalnoj plati otvara i šire pitanje poreskog sistema u Federaciji BiH, koji značajan dio troška zaposlenog usmjerava na obavezne doprinose i poreze.
Jedna od reformi koje poslodavci godinama traže jeste dodatno smanjenje doprinosa. Takva promjena mogla bi omogućiti da veći dio sredstava koje preduzeća izdvajaju za rad završi na računima zaposlenih ili bude usmjeren u nova zapošljavanja i ulaganja.
Međutim, smanjenje doprinosa zahtijeva i odgovarajuću reformu finansiranja penzijskog i zdravstvenog sistema, jer se iz tih sredstava finansiraju prava velikog broja građana. Bez procjene utjecaja na javne fondove, smanjenje stopa moglo bi otvoriti probleme u njihovom finansiranju.
Drugo važno pitanje jeste izmjena Zakona o porezu na dohodak i povećanje osnovnog ličnog odbitka. Time bi veći dio zarade radnika bio oslobođen poreza, što bi posebno koristilo zaposlenima s nižim primanjima. Ipak, samim povećanjem neoporezivog dijela plate ne bi se riješio problem visokih doprinosa, pa bi reforme poreza na dohodak i doprinosa morale biti međusobno usklađene.
Dio reforme predstavlja i efikasnija borba protiv sive ekonomije, neprijavljenog rada i isplate dijela plata mimo zvaničnog obračuna. Boljom naplatom javnih prihoda i povećanjem broja uredno prijavljenih radnika mogao bi se stvoriti dodatni prostor za rasterećenje legalnog poslovanja.
Za mala i srednja preduzeća značajno je i pojednostavljenje administrativnih procedura, smanjenje parafiskalnih nameta te osiguravanje stabilnijeg i predvidivijeg poslovnog okruženja.
Pravovremeno donošenje odluka o minimalnoj plati također je dio problema. Poslodavci koji unaprijed ugovaraju cijene proizvoda i usluga moraju imati dovoljno vremena da planiraju troškove rada za narednu poslovnu godinu.
Privrednici upozoravaju na poskupljenja i moguće preseljenje proizvodnje
Iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH smatraju da bi nova odluka o naglom povećanju minimalne plate, bez prethodnog rasterećenja privrede, mogla ponoviti probleme s kojima su se suočili tokom 2025. godine.
„Odluka o povećanju minimalne plate sama po sebi ne donosi nove narudžbe firmama i obrtima niti im omogućava da u jednom radnom danu proizvedu više“, navode iz Udruženja.
Objašnjavaju da se dodatni troškovi ne mogu uvijek nadoknaditi većom produktivnošću ili rastom prihoda, posebno kada su poslovi već ugovoreni po ranije definisanim cijenama. U takvim okolnostima preduzeća mogu biti primorana povećati cijene proizvoda i usluga, smanjiti druge troškove ili odustati od novih zapošljavanja.
Iz Udruženja upozoravaju i na rizik da dio domaćih proizvođača, zbog nepovoljnijih uslova poslovanja, počne razmatrati preseljenje proizvodnje u zemlje regiona.
„Ako do toga dođe, šteta je dvostruka. Radnici ovdje gube radna mjesta, a javni budžeti ostaju bez dijela poreznih prihoda. Jednom preseljenu proizvodnju teško je vratiti“, poručuju privrednici.
Dodatnim izazovom smatraju digitalizaciju, automatizaciju proizvodnje i sve veću primjenu umjetne inteligencije. Upozoravaju da bi nagli rast troškova rada mogao ubrzati zamjenu pojedinih radnih mjesta tehnologijom, posebno u djelatnostima u kojima je takav proces već započeo.
Mala i srednja preduzeća traže učešće u pregovorima
Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH od Vlade zahtijeva smanjenje troškova javne administracije, ukidanje nepotrebnih procedura, dodatno rasterećenje rada i konkretnije mjere podrške domaćoj proizvodnji. Smatraju da bi preduzećima trebalo omogućiti više ulaganja u opremu, tehnologiju i obuku radnika, jer rast produktivnosti stvara dugoročnije uslove za povećanje plata.
Prema navodima Udruženja, mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto svih preduzeća u Federaciji BiH, zbog čega zahtijevaju da njihovi predstavnici budu neposredno uključeni u pregovore o budućoj visini minimalne plate. Naglašavaju da nisu protiv rasta radničkih primanja, ali insistiraju da se visina povećanja i rokovi primjene dogovaraju uz uvažavanje ekonomskih mogućnosti preduzeća.
„Spremni smo razgovarati o visini minimalne plate, roku njene primjene i mjerama koje će omogućiti da radnici od veće plate zaista bolje žive. O tome nema smisla odlučivati bez onih koji tu platu svakog mjeseca moraju isplatiti“, poručuju iz Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije BiH.
