7.8 C
Tuzla
19.04.2024.

Ministarstvo finansija uvodi sankcije protiv pojedinaca u BiH zbog korupcije i podrivanja stabilnosti

U skladu sa Izvršnim uredbama 14033 ili 14059, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu uvrstio tri osobe iz Bosne i Hercegovine.  Ove mjere uslijedile su nakon nedavnih sankcija OFAC u regionu i ističu spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost lica koja podrivaju demokratske institucije ili slijede agende radi političkih i ličnih interesa, a na račun mira, stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu.

“Tri lica protiv kojih danas poduzimamo mjere predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, podrivaju povjerenje u institucije i težnje onih koji nastoje uspostaviti demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu,” rekao je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajno-finansijske poslove u Ministarstvu finansija.  “Sjedinjene Države i dalje će djelovati protiv lica odgovornih za korupciju i podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija uspostavljenih nakon teško postignutog Daytonskog mirovnog sporazuma”.

KORUPTIVNO DJELOVANJE ZLOUPOTREBOM DRŽAVNIH RESURSA U STRANAČKU KORIST

U svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bh. državljanin Osman Mehmedagić “Osmica” zloupotrijebio je javno telekomunikacijsko preduzeće u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.  Mehmedagić je koristio javno preduzeće BH Telekom kako bi sa mreže mobilne telefonije sakupljao podatke o aktivnostima bh. političara koji nisu povezani sa SDA.  Mehmedagić je također instruirao jednu osobu da nadzire jednog vladinog službenika povezanog sa jednom opozicionom strankom u entitetu Republika Srpska.

Pored toga, Mehmedagić je koristio svoj položaj, prijetio i koristio veze da utiče na kandidate “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA.  Također postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama radi vlastitog bogaćenja i bogaćenja njegove političke stranke.

Danas je OFAC uvrstio Mehmedagića na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog saučesništva u, te direktnog ili indirektnog učešća, u koruptivnim aktivnostima koje se odnose na Zapadni Balkan, uključujući koruptivno djelovanje od strane, u ime ili na neki drugi način povezano sa vlastima na Zapadnom Balkanu, ili od strane sadašnjeg ili bivšeg državnog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput pronevjere javnih dobara, eksproprijacije privatne imovine za ličnu korist ili u političke svrhe, ili radi davanja mita.

OPSTRUKCIJE ILI PRIJETNJE PROVEDBI DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

U svojstvu vršioca dužnosti direktora, potom i u svojstvu direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), bh. državljanin Dragan Stanković bio je na čelu agencije odgovorne za Zakon o nepokretnoj imovini iz aprila 2022. kojim je direktno osporen ustavni poredak u BiH, što predstavlja podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.  Kako stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine koji uključuje i sadašnji Ustav BiH i koji je i dalje osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske.  Zakonom o imovini RS nastoji se uzurpirati nadležnost države BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS, što je protivno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganjem državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika.  U svojim javnim izjavama o Zakonu o nepokretnoj imovini koje su identične izjavama predsjednika RS Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD i izjavama drugih lidera RS, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS.  Na dan 22. septembra 2002, Ustavni sud BiH zaključio je da je Zakon o nepokretnoj imovini, kao i svi prethodni, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je sastavni dio Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma.

Danas je OFAC uvrstio Stankovića na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za, saučesništva, te direktnog ili indirektnog učešća u djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

VAŽAN BALKANSKI TRGOVAC NARKOTICIMA KOJI DOPRINOSI ŠIRENJU TRGOVINE NEZAKONITIM NARKOTICIMA

Edin Gačanin jedan je od najvećih svjetskih trgovaca drogom. Rođen je u Sarajevu i vođa je Kartela Tito i Dino koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Pored trgovine drogom u velikom broju zemalja, Gačaninov kartel bavi se i pranjem novca i usko je povezan sa grupom organiziranog kriminala Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koja je već stavljena na listu OFAC prema Izvršnoj uredbi 13581, koja je dopunjena Izvršnom uredbom 13863, zbog uloge koju ima kao važna transnacionalna kriminalna organizacija.

Danas OFAC stavlja Gačanina na crnu listu prema Izvršnoj uredbi 14059 zbog učešća ili pokušaja učešća u aktivnostima ili transakcijama koje značajno doprinose ili predstavljaju veliki rizik za značajno širenje međunarodne trgovine nezakonitim narkoticima ili sredstvima za njihovu proizvodnju.

Današnje sankcije protiv Gačanina usko su koordinirane sa Upravom za borbu protiv droga SAD, Evropskom agencijom za saradnju u provedbi zakona (EUROPOL) i vladama Nizozemske, Francuske i Belgije.

POSLJEDICE SANKCIJA

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, svi subjekti koje direktno ili indirektno, pojedinačno ili kolektivno, posjeduju u procentu 50% i više jedna ili više sankcionisanih osoba takođe su blokirani. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili prolaze kroz SAD), a koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni u listu ili na drugi način blokirani, osim ako OFAC to ne dozvoli izdavanjem opšte ili specifične dozvole, ili  izuzećem. Zabrane uključuju davanje ili obezbjeđenje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo kojeg blokiranog pojedinca ili primanje bilo kojeg doprinosa ili obezbjeđenje sredstava, dobara ili usluga od strane takve osobe. Pored toga, finansijske institucije ili druga lica koja učestvuju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se time izložiti sankcijama ili biti predmetom izvršne zakonske radnje.

Vezane vijesti

TUZLA