Mira Banjac, jedna od najstarijih i najvoljenijih glumica s prostora bivše Jugoslavije, danas slavi 97. rođendan. Iza nje je više od sedam decenija glumačke karijere, oko 300 pozorišnih, filmskih i televizijskih uloga te brojna priznanja. Generacije gledalaca pamte je po nezaboravnim likovima, ali i posebnoj toplini, humoru i neposrednosti koju je unosila u svaku ulogu.
Rođena je 4. novembra 1929. godine u Erdeviku kod Šida, kao Mirjana Banjac. Djetinjstvo joj je obilježeno Drugim svjetskim ratom i razdvojenošću od roditelja, a ljubav prema glumi odvela ju je u Državnu pozorišnu školu u Novom Sadu, koju je završila 1950. godine.
Prve profesionalne korake napravila je u Sremskoj Mitrovici, a važan dio njene karijere vezan je i za Bosnu i Hercegovinu. Od 1953. do 1955. godine bila je članica ansambla Narodnog pozorišta u Banjoj Luci.
Kasnije je igrala u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a od 1970. godine postala je dio legendarnog beogradskog Ateljea 212.
Mira Banjac igrala je uz najveća imena jugoslavenskog glumišta
Njenu karijeru obilježila su prijateljstva i saradnja s brojnim velikanima jugoslavenske umjetnosti.
Na pozorišnoj sceni posebno se izdvajala saradnja sa Zoranom Radmilovićem, s kojim je igrala u kultnoj predstavi „Radovan III“, dok je na filmu ostvarila nezaboravne scene s Danilom Batom Stojkovićem.
Njihova zajednička igra u filmu „Balkanski špijun“, u kojem je tumačila Danicu Čvorović, ostala je jedan od najprepoznatljivijih dijelova jugoslavenske kinematografije.
Bliska je bila i s Pavlom Vuisićem, koji je, osim glumačkog talenta, imao i manje poznatu pjesničku stranu. U njenom društvu bili su Milena Dravić, Dragan Nikolić, Mija Aleksić i brojni drugi umjetnici koji su obilježili jednu epohu.
Posebno mjesto u njenom životu imao je pjesnik Mika Antić, koji je jedno vrijeme čak stanovao kod nje. Mira je godinama kasnije prepričavala njegove neobične postupke i boemski način života.
Zahvaljujući Ateljeu 212 i njegovoj upravnici Miri Trailović, nastupala je i na velikim međunarodnim turnejama, upoznajući publiku daleko izvan granica tadašnje Jugoslavije.
Od „Balkanskog špijuna“ do „Sjećaš li se Dolly Bell?“
Mira Banjac ostvarila je uloge u brojnim ostvarenjima koja se i danas rado gledaju.
Publika je pamti iz filmova „Sjećaš li se Dolly Bell?“, „Varljivo leto ‘68“, „Balkanski špijun“, „Ljepota poroka“, „Majstori, majstori“ i „Lepa sela lepo gore“.
Televizijsku publiku osvajala je u serijama „Vruć vetar“, „Kamiondžije“, „Priče iz radionice“ i „Vratiće se rode“.
Za svoj rad dobila je tri Zlatne arene na Filmskom festivalu u Puli, dvije Sterijine nagrade, Dobričin prsten, nagradu „Pavle Vuisić“, priznanje „Žanka Stokić“ i mnoga druga.
Iako je postala jedno od najprepoznatljivijih glumačkih lica, u javnim nastupima često je govorila o važnosti jednostavnog života i osjećaja da je čovjek koristan.
Prošla godina donijela joj je najteži životni gubitak
Iza velikih profesionalnih uspjeha krije se i život obilježen teškim trenucima. U februaru 2025. godine Mira Banjac izgubila je sina jedinca Branislava Jovanovića, koji je preminuo u 74. godini nakon zdravstvenih komplikacija.
Branislav, kojeg su prijatelji zvali Brana, bio joj je velika podrška. Živjeli su zajedno u Novom Sadu, a glumica se prethodnih godina sve više povlačila iz javnosti kako bi brinula o njemu.
Njegova smrt bila je veliki udarac za umjetnicu koja je tokom života često isticala koliko joj porodica znači.
Danas živi povučenije u Novom Sadu, gradu za koji je vezana veliki dio života. Zbog godina i zdravstvenih ograničenja više ne može raditi i izlaziti kao nekada, iako je dugo nastojala zadržati svakodnevne navike, od kuhanja i odlaska na pijacu do praćenja pozorišnih predstava.
O starenju je uvijek govorila bez uljepšavanja, smatrajući da se čovjek mora prilagoditi godinama, ali da ne treba živjeti isključivo od uspomena.
Na njen 97. rođendan ostaju stotine uloga, brojna prijateljstva i filmovi koji se gledaju i desetljećima nakon nastanka. Mira Banjac pripada generaciji umjetnika čiji je rad postao važan dio kulturne historije Bosne i Hercegovine i cijelog nekadašnjeg jugoslavenskog prostora.
