Reforma pravosuđa u BiH drugu godinu zaredom nije ostvarila napredak, upozorio je Helsinški odbor za ljudska prava, reagirajući na danas objavljeni izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini. Iz ove organizacije poručuju da odgovornost za zastoj snose vlasti koje nisu ispunile preuzete obaveze, dok posljedice nefunkcionalnog pravosudnog sistema najviše osjećaju građani.
Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu ocjenjuje da nije ostvaren napredak u jačanju nezavisnosti pravosuđa i zaštiti temeljnih prava. Novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, iako predstavljaju ključne reforme na evropskom putu zemlje.
Reforma pravosuđa u BiH: Helsinški odbor traži odgovornost vlasti
Iz Helsinškog odbora upozoravaju da dugogodišnje odgađanje reformi nije samo političko i institucionalno pitanje, nego problem koji direktno utiče na svakodnevni život građana.
Prema njihovoj ocjeni, pravosuđe ne funkcioniše dovoljno djelotvorno, njegova nezavisnost nije osigurana, a korupcija na visokom nivou narušava ekonomiju i povjerenje javnosti u institucije.
Posebno su upozorili na položaj novinara i organizacija civilnog društva. Prijetnje novinarima ugrožavaju pravo javnosti na informacije o načinu trošenja javnog novca, dok pritisci na aktiviste ograničavaju slobodu udruživanja, izražavanja i djelovanja građana.
Helsinški odbor zbog toga zahtijeva od Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH da javnosti objasne zbog čega ključni pravosudni zakoni još nisu usvojeni.
Od nadležnih institucija traže i da jasno navedu ko je odgovoran za svaki preostali korak u zakonodavnom procesu te u kojim rokovima će obaveze biti završene.
Bez saradnje s civilnim društvom nema bržih evropskih reformi
U saopćenju se naglašava da je za napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji neophodno aktivnije partnerstvo vlasti i organizacija civilnog društva.
Takva saradnja, smatraju u Helsinškom odboru, mora biti uspostavljena na svim nivoima vlasti kako bi provođenje reformi bilo efikasnije i transparentnije.
Evropska komisija u ovogodišnjem paketu proširenja također upozorava da Bosna i Hercegovina sve više zaostaje na evropskom putu, uprkos javno iskazanoj opredijeljenosti političkih predstavnika za članstvo u Evropskoj uniji.
Helsinški odbor poručuje da je odgovornost institucija da preuzete obaveze pretvore u konkretne zakonske i institucionalne promjene, uz aktivno uključivanje civilnog društva u reformske procese.
