Mogu li muslimani na more pitanje je koje je ovih ljetnih dana posebno aktuelno, a efendija Čamdžić u hutbi je govorio o odmoru, plažama i poštivanju vjerskih propisa.
Efendija Čamdžić u hutbi je govorio o temi koja je ovih ljetnih dana posebno aktuelna među vjernicima, a odnosi se na odlazak na more, boravak na plažama i pridržavanje vjerskih propisa tokom godišnjih odmora.
O ovoj temi se raspravljalo u javnosti i u kontekstu nedavno usvojenog zaključka Gradskog vijeća kojem su menadžmentu JP „Pannonica“ d.o.o. Tuzla odredili rok od nekoliko dana za izmjenu Kućnog reda, u dijelu koji se odnosi na odijevanje. Izmjene se odnose na omogućavanje kupanja i u kupaćoj odjeći koja pokriva cijelo tijelo osim lica, šaka i stopala. pravilnika Panonike koje se odnose na dozvolu kupanja u burkinijima.
Čitajte i: Burkini na Panonici: Menadžment ima osam dana za izmjenu Kućnog reda
U hutbi je naglašeno da islam ne zabranjuje odmor, putovanja niti korištenje dunjalučkih blagodati, ali da vjernici i u takvim okolnostima trebaju voditi računa o granicama koje propisuje vjera. Posebno je ukazano na pitanje odijevanja, čuvanja stidnih mjesta i obaranja pogleda, što se, kako je istaknuto, ne odnosi samo na svakodnevni život, nego i na boravak na javnim mjestima poput plaža.
Muslimanu je zabranjeno bilo gdje i bilo kad činiti grijeh
Efendija Čamdžić podsjetio je da vjera uređuje sve oblasti ljudskog života, pa i vrijeme odmora. Prema poruci hutbe, godišnji odmor ne bi trebao biti shvaćen kao prostor u kojem se vjerske obaveze i pravila ostavljaju po strani, nego kao dio života u kojem vjernik nastavlja voditi računa o svom ponašanju.
„Ako je moguće odlaziti na te morske i druge plaže u skladu sa propisima naše vjere, ako je moguće godišnji odmor u tom ambijentu od vjere nam propisanim granicama provesti, nema zabrane.“, navedeno je u hutbi.
Posebno je naglašeno da sam odlazak na more nije sporan, nego ponašanje koje može biti u suprotnosti sa vjerskim propisima.
“Nije muslimanu zabranjeno ići na more. Muslimanu je zabranjeno bilo gdje i bilo kad činiti grijeh. A ovaj grijeh, otkrivanja onih dijelova tijela koji su muslimanu zabranjeni da ih otkrivaju, nikad i nigdje ne prestaje biti grijeh, bez obzira na ambijent i okolnosti.”
U hutbi je također poručeno da otkrivanje dijelova tijela koje je prema islamskim propisima zabranjeno otkrivati ne prestaje biti grijeh zbog ambijenta, godišnjeg odmora ili okolnosti u kojima se osoba nalazi.
Efendija Čamdžić govorio je i o važnosti svijesti o prolaznosti dunjalučkog života, podsjećajući vjernike da uživanje u blagodatima ne smije biti iznad odgovornosti prema vjeri i pripreme za vječni život. Poruka hutbe bila je da vjernici imaju pravo na odmor i opuštanje, ali da i tada trebaju ostati u okvirima onoga što smatraju dozvoljenim i ispravnim prema islamskim propisima.
