Espresso s nogu za šankom u obližnjem kafiću dio je svakodnevice u Italiji, kako za domaće stanovništvo tako i za turiste. Ipak, mali kafići i barovi posljednjih godina ubrzano nestaju širom zemlje.
Prema podacima italijanskog udruženja malih preduzetnika Confesercenti i trgovinskih komora, između 2019. i 2025. godine zatvoreno je više od 24.000 malih kafića, piše njemački dnevnik Merkur.
Iz Confesercentija upozoravaju da s nestankom kafića nestaju i mjesta druženja i susreta koja su decenijama bila dio svakodnevnog života lokalnih zajednica.
Trend je prisutan širom Italije, a posebno je izražen u pojedinim regijama. Najveći pad zabilježen je u Markama, gdje je broj malih kafića smanjen za 25 posto. Slijede Lacio sa padom od 23,9 posto, Dolina Aoste sa 22,2 posto i Veneto sa 20,1 posto.
Među gradovima posebno se izdvaja Rim. Prema podacima Confesercentija, italijanska prijestonica je u periodu od 2019. do 2025. godine ostala bez 2.827 kafića, odnosno gotovo 30 posto takvih objekata.
Iz udruženja navode da ni rekordan broj stranih turista koji posjećuju Rim nije uspio zaustaviti ovaj trend.
Među glavnim razlozima za zatvaranje malih kafića navode se rast troškova poslovanja, posebno cijena energenata i sirovina, slabija kupovna moć građana i veći troškovi rada.
Na poslovanje kafića u gradskim centrima utječu i promjene životnih i potrošačkih navika. Sve veći broj ljudi radi od kuće, dok malim ugostiteljskim objektima konkurenciju predstavljaju trgovinski lanci, kao i sve veća popularnost dostave hrane i napitaka.
Nestanak malih kafića tako ne mijenja samo ugostiteljsku ponudu, već i dio svakodnevne društvene kulture po kojoj je Italija decenijama bila prepoznatljiva.
