Na području Evropske unije od danas se počinje primjenjivati nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, kojom Brisel želi smanjiti količinu otpada, povećati reciklažu i ograničiti korištenje nepotrebne ambalaže.
Uredba je formalno stupila na snagu još 11. februara 2025. godine, ali se većina njenih odredbi počinje primjenjivati 12. augusta 2026. Evropska komisija navodi da je cilj da do 2030. godine sva ambalaža koja se stavlja na tržište EU bude pogodna za reciklažu na ekonomski održiv način.
Jedna od promjena koja se primjenjuje od danas odnosi se na ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom. Takva ambalaža više se ne smije stavljati na tržište ukoliko sadrži PFAS iznad propisanih graničnih vrijednosti.
Riječ je o grupi veoma postojanih sintetičkih hemikalija, zbog čega ih se često naziva „vječnim hemikalijama“. PFAS se koristio i u pojedinim vrstama ambalaže za hranu zbog otpornosti na masnoću i vodu, a EU novim ograničenjima želi smanjiti njihovu izloženost ljudima i okolišu.
Nova pravila donose i niz promjena koje će potrošači znatnije primijetiti u narednim godinama.
Jedna od njih odnosi se na internet trgovinu. Od 2030. godine kompanije će morati voditi računa da prazni prostor u grupnoj, transportnoj i ambalaži za e-trgovinu ne prelazi 50 posto ukupnog pakovanja. U taj prostor računat će se i materijali kojima se paket popunjava.
To bi u praksi trebalo značiti manje velikih kutija u kojima se nalazi samo mali proizvod, što je godinama jedna od uočljivijih posljedica rasta online kupovine.
Od 2030. slijede i ograničenja za određene vrste jednokratne ambalaže za koje EU smatra da su nepotrebne ili da postoje održivije alternative. Evropska komisija kao primjere navodi mala jednokratna pakovanja kečapa i drugih umaka u restoranima te mini bočice šampona u hotelima.
Nova uredba, međutim, ne znači potpunu zabranu jednokratne ambalaže. Izuzeci će postojati tamo gdje je ona potrebna zbog sigurnosti hrane, zdravstvenih ili medicinskih razloga.
EU istovremeno želi povećati korištenje recikliranih materijala i ambalaže za višekratnu upotrebu. Za određene vrste ambalaže bit će propisani minimalni udjeli recikliranog materijala, dok će kompanije u pojedinim sektorima morati ponuditi više mogućnosti za ponovno korištenje.
Promjene slijede i kod sistema povrata ambalaže. Države članice do 2029. godine moraju osigurati odvojeno prikupljanje najmanje 90 posto jednokratnih plastičnih i metalnih posuda za piće. Ako taj cilj ne mogu postići na drugi način, morat će uspostaviti sistem povrata uz depozit.
Razlog za ovako široke promjene je velika količina otpada koji nastaje od ambalaže. Prema podacima Eurostata, u EU je tokom 2023. godine nastalo 79,7 miliona tona ambalažnog otpada, odnosno 177,8 kilograma po stanovniku.
Plan je da države članice količinu ambalažnog otpada po stanovniku, u odnosu na 2018. godinu, smanje za pet posto do 2030, deset posto do 2035. i najmanje 15 posto do 2040. godine.
Iako će dio promjena potrošači primijetiti tek za nekoliko godina, od danas za proizvođače, uvoznike, trgovce i druge kompanije počinje primjena novog evropskog okvira koji bi trebao postepeno promijeniti način na koji se ambalaža proizvodi, koristi i odlaže.
