Novi Zeland planira zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, a prijedlog novog zakona obuhvatio bi platforme poput TikToka, Instagrama, Snapchata i Facebooka, kao i AI chatbotove koji služe kao virtuelni saputnici.
Prijedlog je danas predstavio premijer Christopher Luxon, a cilj Zakona o online sigurnosti je povećati zaštitu djece na internetu i nametnuti veću odgovornost tehnološkim kompanijama.
Luxon je poručio da roditelji imaju važnu ulogu u nadzoru korištenja društvenih mreža, ali da odgovornost mora biti podijeljena i sa kompanijama koje upravljaju tim platformama.
Veća odgovornost za tehnološke kompanije
Prema prijedlogu zakona, platforme označene kao visokorizične morale bi poduzeti razumne korake kako bi provjeravale dob korisnika.
Među mogućim rješenjima navode se alati za procjenu dobi i usluge digitalne identifikacije. Kao platforme visokog rizika trenutno se navode Instagram, TikTok, Snapchat i Facebook.
U zakonski okvir uključeni bi bili i AI virtuelni saputnici, odnosno chatbotovi koji se koriste za društvenu interakciju.
Kompanije koje ne ispune propisane obaveze mogle bi biti kažnjene iznosom do 40 miliona dolara ili do 10 posto njihovog globalnog prihoda.
Platforme bi imale šest mjeseci za prilagođavanje
Prijedlog zakona mora dobiti podršku parlamenta. Ako bude usvojen, tehnološke kompanije imale bi šest mjeseci da usklade svoje platforme s novim pravilima.
Kompanije bi morale i redovno procjenjivati rizike za korisnike mlađe od 18 godina te o njima izvještavati nadležne institucije.
Planirano je i osnivanje regulatornog tijela za online sigurnost u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Novog Zelanda, koje bi nadziralo provođenje zakona.
Iz vlade navode da postojeći regulatorni okvir ne pruža dovoljno zaštite djeci na internetu i da ne postoji sveobuhvatan sistem koji reguliše društvene mreže i AI platforme namijenjene društvenoj interakciji.
Novi Zeland planira zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina po uzoru na slične poteze drugih država, dok se širom svijeta istovremeno vode rasprave o efikasnosti provjere dobi, digitalnoj privatnosti i slobodi govora.
