Hrvatska danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na vojno-redarstvenu operaciju Oluja, koja je prije trideset godina u tri dana donijela oslobađanje gotovo 11 hiljada kvadratnih kilometara okupiranog teritorija.
Centralna proslava održava se u Kninu, simboličnom mjestu završetka rata, gdje su hrvatski vojnici 5. augusta 1995. godine podigli nacionalnu zastavu na tvrđavi iznad grada.
Operacija Oluja počela je u ranim jutarnjim satima 4. augusta 1995. godine. Hrvatska vojska i policija pokrenule su ofanzivu kojom su u samo nekoliko dana oslobodile područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini, vraćajući ih u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Time je razbijena samoproglašena Republika Srpska Krajina (RSK), dok su preostali dijelovi pod srpskom kontrolom u istočnoj Slavoniji vraćeni Hrvatskoj tek 1998. godine, kroz proces mirne reintegracije Podunavlja.
Na današnji dan prije 30 godina poginuo je komandant Izet Nanić
Operacija Oluja bila je vojni i politički prelomni trenutak Domovinskog rata i značajno je uticala na tok sukoba u Bosni i Hercegovini. Zajedničke akcije Hrvatske vojske, Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane, uz ograničenu podršku NATO avijacije, prekinule su višegodišnju opsadu bihaćkog džepa i otvorile put kasnijim akcijama koje su dovele do Daytonskog mirovnog sporazuma.
Tokom operacije oslobođeni su brojni gradovi, među njima Knin, Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Benkovac i Drniš, a hrvatske snage izbile su na međunarodno priznatu granicu prema BiH.
U vojnoj akciji život je izgubilo 174 pripadnika hrvatske vojske i policije, dok ih je više od 1.400 ranjeno. Istovremeno, sa područja Krajine u Srbiju i BiH izbjeglo je oko 200 hiljada Srba, većinom kroz organizovanu evakuaciju, dok su kasnije zabilježeni i slučajevi paljevina i pljački napuštenih kuća.
Godišnjice Oluje u Hrvatskoj su obilježene svečanim ceremonijama, mimohodima i polaganjem vijenaca. Ovogodišnja centralna manifestacija u Kninu počela je budnicom gradskim ulicama, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i svečani program na stadionu NK Dinara, uz prisustvo državnog vrha.
Na Kninskoj tvrđavi tradicionalno je podignuta zastava i pročitana imena 245 branitelja poginulih i nestalih u operaciji.
I trideset godina kasnije, Oluja ostaje tema različitih interpretacija u regionu. U Hrvatskoj se smatra legitimnom i herojskom vojnom operacijom kojom je vraćena teritorijalna cjelovitost zemlje, dok se u Srbiji i danas opisuje kao pogrom i najveće stradanje Srba u ratovima 90-ih.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić na komemoraciji je ponovio stav da međunarodna zajednica nije kaznila odgovorne za egzodus Srba, dok hrvatski predsjednik Zoran Milanović ističe da Hrvatska „slavi svoju pobjedu, ne mrzeći nikoga“.
Operacija Oluja imala je i snažan međunarodni odjek. Strane vojne analize ocijenile su je kao primjer brze i koordinisane vojne akcije, koja je promijenila odnos snaga u regionu. Američki vojni stručnjaci i danas je izučavaju kao primjer uspješno izvedene ofanzive na ograničenom prostoru, dok je nekadašnji zapovjednik snaga UN-a u Kninu Andrew Leslie ocijenio da bi operacija po NATO standardima dobila ocjenu „A+“.
Uprkos oslobodilačkom karakteru iz hrvatske perspektive, poslijeratni proces povratka izbjeglih Srba bio je spor i opterećen političkim i imovinskim preprekama.
Dio preostalih civila doživio je napade i pljačke, a nevladine organizacije i međunarodne institucije bilježile su slučajeve ratnih zločina nad civilima, iako je pred domaćim i međunarodnim sudovima mali broj njih procesuiran.
Oluja je ostala simbol završetka rata u Hrvatskoj, ali i podsjetnik na duboke rane rata 90-ih, koje ni tri decenije kasnije nisu u potpunosti zacijelile. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti danas se u Hrvatskoj obilježava uz poruku da se slavi sloboda i sjećanje na poginule branitelje, dok je za mnoge srpske porodice to i dalje dan sjećanja na izbjeglištvo i gubitak doma.
