Peć na pelet ili toplotna pumpa mogu zagrijati istu kuću, ali razlika se vidi već pri kupovini opreme, a zatim na svakom sezonskom računu. Za poređenje smo uzeli kuću sa 120 kvadratnih metara grijne površine, solidnom izolacijom i već ugrađenim radijatorima. U slabije izolovanoj kući troškovi oba načina grijanja mogu biti znatno viši.
Kotao na pelet moguće je kupiti za približno 3.000 do 5.000 KM. Kada se uračunaju ugradnja, dimovod i prateća oprema, vlasnik kuće koja već ima razvod centralnog grijanja može računati na ulaganje od oko 5.000 do 8.000 KM. Konačna cijena zavisi od odabranog kotla i radova koje treba izvesti.
Toplotna pumpa zrak–voda za kuću ove veličine najčešće traži veće početno ulaganje, okvirno od 10.000 do 17.000 KM. Zato pri poređenju ponuda treba gledati cijenu kompletnog sistema. Uz sam uređaj mogu biti potrebni dodatna oprema, montaža i prilagođavanje postojećih instalacija. Ako radijatori mogu zagrijati kuću samo uz vrlo visoku temperaturu vode, prelazak na toplotnu pumpu može biti skuplji od očekivanog.
Kod peleta najveći godišnji izdatak stiže prije ili tokom zime. Početkom septembra u Federaciji BiH bile su prijavljene cijene od oko 750 KM po toni certificiranog peleta, dok su pojedine maloprodajne ponude prelazile 800 KM. U Tuzli je jedna od prijavljenih cijena iznosila 830 KM po toni. Cijena zavisi od mjesta kupovine, kvaliteta peleta i dostave.
Ako kuća od 120 kvadrata potroši četiri tone tokom sezone, samo za pelet treba izdvojiti približno 3.000 do 3.400 KM pri cijeni od 750 do 850 KM po toni. Tome se dodaju manji troškovi električne energije za rad kotla, čišćenja i servisa. Četiri tone nisu pravilo za svaku kuću, jer potrošnja zavisi od izolacije, vremenskih prilika i temperature koju ukućani održavaju.
Toplotna pumpa ne kupuje gorivo, ali troši struju. Za istu kuću možemo uzeti primjer u kojem je tokom sezone potrebno oko 16.000 kilovatsati toplote. Ako pumpa u prosjeku iz jednog kilovatsata struje obezbijedi tri kilovatsata toplote, potrošila bi oko 5.300 kilovatsati struje. Uz obračunski trošak dodatne potrošnje od 20 do 25 feninga po kilovatsatu, grijanje bi u ovom primjeru koštalo približno 1.060 do 1.325 KM za sezonu.
Taj iznos je procjena, ne račun koji će dobiti svako domaćinstvo. U BiH nema jedinstvene cijene struje za sve kupce. Kod Elektroprivrede BiH mjesečna potrošnja domaćinstava dijeli se na blokove: do 350 kilovatsati, od 350 do 1.000 i iznad 1.000 kilovatsati. Zimi toplotna pumpa može povećati potrošnju toliko da dio struje bude obračunat po skupljem bloku. Na račun utiču i vrsta brojila, doba dana u kojem se struja troši, naknade i PDV.
Prema cijeni peleta i pretpostavkama iz ovog primjera, toplotna pumpa mogla bi smanjiti sezonski trošak grijanja za oko 1.700 do 2.300 KM. Ako kompletna ugradnja pumpe košta 8.000 KM više od sistema na pelet, ta razlika mogla bi se nadoknaditi za približno četiri do pet sezona. Rok će biti duži ako pumpa u konkretnoj kući radi manje efikasno ili su potrebne veće prepravke, a promijenit će se i ako poskupi struja ili pojeftini pelet.
Poticaji mogu znatno promijeniti početnu računicu. Fond za zaštitu okoliša FBiH je u septembru objavio poziv koji je obuhvatio i kotlove na pelet i toplotne pumpe u postojećim stambenim objektima. Sufinansiranje je bilo predviđeno do 50 posto ulaganja, najviše 7.000 KM po objektu. Poziv je 17. septembra privremeno zatvoren zbog rezervacije raspoloživih sredstava, pa se taj novac trenutno ne može računati kao siguran dio finansiranja. Treba pratiti hoće li poziv ponovo biti otvoren, kao i eventualne lokalne poticaje.
Razlika između ova dva sistema nije samo u novcu. Pelet treba kupiti, dopremiti i negdje skladištiti. Spremnik kotla se dopunjava, a pepeo uklanja iako savremeni uređaji veliki dio rada obavljaju automatski. Toplotna pumpa održava zadanu temperaturu bez dopunjavanja goriva i svakodnevnog čišćenja. Može pripremati i toplu vodu za domaćinstvo, dok mogućnost hlađenja zavisi od opreme ugrađene u kući.
Za solidno izolovanu kuću od 120 kvadrata, u kojoj postojeći sistem grijanja odgovara toplotnoj pumpi, veća početna investicija može se isplatiti kroz niže račune i jednostavnije korištenje. Ako je presudno koliko novca treba izdvojiti odmah, kotao na pelet je jeftiniji ulaz u centralno grijanje. Presudna provjera prije kupovine pumpe jeste može li ona zagrijati baš tu kuću i postojeće radijatore bez skupih dodatnih radova.
