Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju prošle su Zastupnički dom, a ključna riječ imat će Dom naroda. Vlada tvrdi da novi model donosi pravedniji sistem i veći rast penzija, dio analitičara upozorava na moguće posljedice diferenciranja minimalne penzije po stažu, penzioneri poručuju da je ovo prvi ozbiljan iskorak nakon decenija zastoja.
Penzioneri čekaju odluku Doma naroda: Dvostepeni rast penzija u 2026. donosi preko 17%
Novi model usklađivanja penzija uvodi razrede za najnižu starosnu penziju, više staža znači i veći garantovani minimum. Najniža penzija se računa kao procenat prosječne penzije iz decembra prethodne godine, pa se tako za manje od 20 godina staža garantuje 60 posto prosjeka, za 20 do 25 godina 65 posto, za 25 do 30 godina 70 posto, za 30 do 35 godina 75 posto, za 35 do 40 godina 85 posto, dok je za 40 i više godina staža predviđeno 95 posto.
„Najveći problem u Federaciji Bosne i Hercegovine je činjenica da je najveći broj penzionera na onoj minimalnoj penziji, kao što je problem da tu minimalnu penziju gotovo 60 posto penzionera nije zaradilo. Dakle, to su ljudi koji su sa 15-20 godina staža u penziji i meni je potpuno prirodno zbog rata, zbog svega onoga što je bilo, da dijelimo tu soldarnost između kategorija ostalih penzionera i tih penzionera“, izjavio je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
Dok Vlada tvrdi da se sistem čini pravednijim, ekonomski analitičari upozoravaju da promjena minimalne penzije po stažu nosi i određeni rizik.
„Ono što je možda problematično jeste član 81. i na tom članu sam najviše insistirao na izmijenu navedenog- u vezi diferencijacije minimalne penzije. Ipak nije pravedno neke ljude koji imaju 15, 20, 25, 35, manje od 40 godina radnog staža da im sada 5 do 12, a pogotovo ako su u 60-tim godinama života, kažete da se diferencira ta minimalna penzija, odsad će njima penzija biti manja“, govori Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Iz Saveza udruženja penzionera TK poručuju da se u javnosti često miješaju dvije stvari, minimalna penzija i novi obračun za one koji tek odlaze u penziju. Predsjednik Saveza, Haso Halilović, naglašava da će se upravo kod novih penzionera iznos penzije računati po modelu vezanom za rast prosječne plate, kroz bodovni sistem, a da su ocjene o tome ko će biti oštećen preuranjene i da će se stvarni efekti vidjeti tek kada stignu prva rješenja o penzionisanju.
„Rast penzija, odnosno novi obračun penzija za nove penzionere, on se obračunava na osnovu rasta plate, na osnovu rasta prosječne plate. I sad u ovoj godini, znači od 1. januara ide usklađivanje boda, vrijednost boda će biti povećana za negde oko 14,8%, koliko su rasle prosječno plate u Federaciji. Tako da je ovo sve paušalno dok ne dobijemo prva rješenja”, pojasnio je za RTV Slon Haso Halilović, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera TK.
Halilović upozorava da se u raspravi o minimalnoj penziji često zaboravlja problem koji već godinama traje. Veliki broj ljudi prima penzije niže i od minimalne, tzv. srazmjerne penzije, te se stoga istovremeno moraju rješavati i postojeći penzioneri i oni koji tek ulaze u sistem.
„Nažalost, mi imamo ono što niko ne pominje. Imamo skoro 90.000 sadašnjih penzionera koji već dugi niz godina primaju penzije koje su manje od minimalne, a to su one srazmjerne penzije. Mi moramo rješavati i jedne i druge i ovo je izuzetno dobro sad da smo odradili, da smo stvorili uslove da imamo osnova za popravke u narednom periodu“, govori Halilović.
Odluka je sada isključivo u rukama Doma naroda. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić poručuje da će se vrlo brzo znati hoće li penzioneri dobiti planirani rast u dvije faze ili će sve ostati na redovnom usklađivanju po važećem zakonu.
„Ja se nadam da će penzioeri 5. februara primiti uvećane penzije, prvo oko 11, pa onda u julu, nakon drugog uslađivanja oko 5 što će u konačnici biti nešto malo preko 17% povećanje penzija od 2026. godini. Ja također smatram da je ovo nedovoljno, ali je i također izuzetno realno u skladu sa mogućnostima koje imamo u budžetu za 2026”, rekao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.
Zbog brojnih dilema koje se vežu za pojedine odredbe, u Savezu penzionera rješenje vide u tome da se zakon ne posmatra kao “završena priča”, nego kao okvir koji treba pratiti kroz praksu. Predložen je zaključak kojim bi se, nakon godinu dana primjene izmjena i dopuna zakona, uradila ekonomska analiza spornih članova, kako bi se na osnovu stvarnih pokazatelja vidjelo kakav je uticaj novih rješenja na penzionere i sistem.
