Prosječna plata u FBiH u junu ove godine iznosila je 1.714 KM, što predstavlja nominalni rast od 0,9 posto u odnosu na maj, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
U poređenju s junom prošle godine, prosječna neto plata bila je veća za 8,7 posto. Kada se uračuna kretanje potrošačkih cijena, realni godišnji rast iznosio je 4,6 posto, dok je u odnosu na maj realno povećanje bilo dva posto.
Najveća prosječna neto primanja u junu imali su zaposleni u finansijskim djelatnostima i osiguranju, gdje je prosjek dostigao 2.649 KM.
Na drugom mjestu su zaposleni u sektoru informacija i komunikacija sa prosječnom platom od 2.315 KM. U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosjek je iznosio 2.282 KM, dok je u zdravstvu i socijalnoj zaštiti prosječna neto plata bila 2.278 KM.
Zaposleni u javnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju u prosjeku su primali 2.207 KM, dok je prosječna plata u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima iznosila 1.919 KM.
Najniža prosječna plata u FBiH zabilježena je u djelatnostima smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u prosjeku su primali 1.139 KM.
U građevinarstvu je prosječna neto plata iznosila 1.331 KM, u trgovini 1.368 KM, dok su zaposleni u prerađivačkoj industriji u prosjeku primali 1.400 KM.
Najizraženiji mjesečni rast zabilježen je u sektoru finansija i osiguranja. Prosječna neto plata u ovoj oblasti povećana je sa 2.298 KM u maju na 2.649 KM u junu, što predstavlja rast od 15,3 posto.
Rast plata zabilježen je i u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, za 2,8 posto, dok je u građevinarstvu prosjek povećan za dva posto.
Istovremeno, u pojedinim djelatnostima došlo je do smanjenja prosječnih primanja. U umjetnosti, zabavi i rekreaciji prosječna neto plata pala je za 1,9 posto, u poslovanju nekretninama za 1,1 posto, a u ostalim uslužnim djelatnostima za 0,8 posto.
Podaci za juni tako pokazuju da je prosječna plata u FBiH nastavila rasti, ali su razlike među djelatnostima i dalje značajne, s više od 1.500 KM razlike između sektora s najvišim i najnižim prosječnim primanjima.
