Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta obilježili su Đurđevdan, jedan od najvažnijih praznika u romskoj tradiciji, koji se simbolično veže za dolazak proljeća i buđenje prirode. Đurđevdan se tradicionalno obilježava pjesmom, igrom, porodičnim okupljanjima i zajedničkim obrocima.
Romi obilježavaju Đurđevdan, jedan od najvažnijih praznika u njihovoj tradiciji
Pripreme za Đurđevdan počinju dan ranije, 5. maja, kada se farbaju jaja, pripremaju kolači i voda s cvijećem. Na sam dan praznika, 6. maja, članovi porodice se ritualno umivaju tom vodom. Prema narodnim običajima, djevojke to čine za sreću u ljubavi, djeca za zdravlje, a stariji za blagostanje.
„Ujutro ustajemo rano, oko šest sati. Otvaramo vrata, unosimo cvijeće i granje u kuću, a porodica se umiva vodom. Nakon toga priprema se svečani ručak, jer je Đurđevdan za nas Rome veliki praznik. I muzika igra važnu ulogu u našoj tradiciji, Romi su poznati kao veseo narod, bez muzike ništa, muzika mora biti i petog i šestog, to grmi muzika“, priča nam Naza Jusić.
Nekada je Đurđevdan za Rome označavao početak putovanja, rada i pripreme za zimu. Danas je to praznik okupljanja, sjećanja na tradiciju i očuvanja običaja koji imaju posebno mjesto u romskoj kulturi.
„Nekad prije dok su Romi putovali, vodili nomadski život, 6. su kretali na put i cijelo ljeto su radili da imaju za zimu. Ovaj praznik nosi sa sobom i običaje, evo i mi smo donijeli ovdje kantu vode sa cvijećem za one koji žele da se malo umiju, za sreću, za napredak, za zdravlje“, kazala je Indira Bajramović, direktorica Udruženja Romkinja „Bolja budućnost“.
Iako se tradicija čuva, položaj Roma i dalje je težak. Pomaci postoje, posebno u obrazovanju i zdravstvu, ali mnoge porodice se i dalje suočavaju s problemima stanovanja, nezaposlenosti i nedostatka osnovne infrastrukture.
„Težak je još uvijek, mi godinama pričamo, rekla bih jednu te istu priču, ali treba naglasiti da ima pomaka ako se vratimo pet godina unazad i što se tiče obrazovanja i zdravstva. Za stanovanje baš ne mogu nešto reći što se tiče bar Tuzle. Još uvijek imamo porodice koje su bez krova nad glavom ili naselja koja su bez infrastrukture, ali ja vjerujem da će se i taj problem početi rješavati”, pojašnjava Bajramović.
Osim Roma, Đurđevdan obilježavaju i pravoslavni vjernici, najčešće kao krsnu slavu Svetog Đorđa, dok se u katoličkoj tradiciji ovaj praznik veže za svetog Jurja, zaštitnika vojnika i ratnika. Iako ima različita vjerska tumačenja, Đurđevdan u mnogim zajednicama zadržava snažnu narodnu, porodičnu i simboličku vrijednost.
