Kada vozač poštom primi prekršajni nalog zbog prekoračenja brzine, mnogi se zapitaju šta tačno treba uraditi i koji su rokovi da se reaguje. Ovaj dokument, koji izdaje policija, znači da je protiv vozača pokrenut prekršajni postupak, te da mu je izrečena novčana kazna i po potrebi, dodatna mjera oduzimanja bodova ili vozačke dozvole.
Prekršajni nalog mora sadržavati osnovne podatke o vozaču, vrijeme i mjesto prekršaja, izmjereno prekoračenje brzine, zakonski član koji je povrijeđen, te iznos kazne i upute o pravima vozača. Nalog se dostavlja poštom, a prema Zakonu o prekršajima Federacije BiH, smatra se da je uručen peti radni dan od dana kada ga je policijski organ predao pošti.
Nakon što nalog stigne, vozač ima dvije opcije. Prva je da prihvati odgovornost i plati kaznu u navedenom roku, čime postupak završava. U pojedinim kantonima moguće je ostvariti i umanjenje kazne ako se uplata izvrši u kraćem roku, najčešće osam dana od prijema.
Druga mogućnost je da se uloži prigovor i zatraži sudsko odlučivanje. To se radi tako što se u roku navedenom u nalogu, obično osam dana, potpiše primjerak prekršajnog naloga i dostavi nadležnom sudu. Sud tada zakazuje ročište, na kojem se vozač može izjasniti, iznijeti dokaze i osporiti navode policije. Ako sud utvrdi da je nalog izdat bez zakonskog osnova ili uz proceduralne greške, može ga poništiti.
Ukoliko vozač ne reaguje ni uplatom kazne ni prigovorom, nalog postaje pravosnažan i izvršan, a iznos kazne se može prinudno naplatiti. Pored toga, neplaćena kazna može uzrokovati dodatne troškove i administrativne mjere, poput privremenog oduzimanja dozvole ili zabrane registracije vozila.
Prekršajni nalozi za prekoračenje brzine sve češće se izdaju na osnovu podataka sa fiksnih radarskih sistema i kamera postavljenih na magistralnim i gradskim saobraćajnicama. Zato stručnjaci savjetuju vozače da redovno provjeravaju poštanske obavijesti i da ne ignorišu službene pošiljke, jer zakonski rokovi teku čak i ako nalog nije lično uručen.
