Šta zimi nikako ne raditi u vrtu, pitanje je koje se najčešće postavlja baš u našim krajevima i klimatskim zimama, kada se dani znaju smijenjivati između sunca, magle, mraza, snijega i vjetra, pa vrt u kratkom razmaku dobije i vlagu i led. U takvim oscilacijama greške se najčešće ne naprave iz neznanja, nego iz žurbe, onog impulsa da se “samo malo sredi” kad otopli. A onda dođe novi minus i pokaže se da je vrtu u januaru i februaru često potrebnije da ga ne diramo, nego da ga popravljamo.
Šta zimi nikako ne raditi u vrtu kada je tlo mokro ili zaleđeno
Prva greška je hodanje po mokroj ili zaleđenoj zemlji, posebno po povrtnjaku i travnjaku. Tlo se sabije, poremeti se struktura i na proljeće biljke imaju teži posao da puste korijen i “dišu”.
Slično vrijedi i za kopanje ili frezanje mokre zemlje, tada se prave tvrde grude koje kasnije teško popuštaju, pa proljetna priprema traje duže i daje slabiji rezultat.
U istu kategoriju ulazi i pravljenje novih staza ili gredica po blatu, tada se sve razvuče i na proljeće se vidi da je vrt dobio neravne rubove i zbijene tragove.
Rezidba u pogrešno vrijeme, rez koji se “plaća” na proljeće
Druga greška je rezidba u najhladnijem dijelu zime. Ruže i većinu ukrasnih žbunova nije pametno orezivati u decembru i januaru, nakon rezidbe biljka lakše krene sa sokovima, a prvi naredni mraz sprži vrhove i oslabi cijeli grm.
Hortenzije su posebno osjetljive, kod krupnolisnih sorti zimsko rezanje često znači da su cvjetovi već skinuti, samo se to ne vidi dok ne dođe sezona.
Treća tipična greška je lavanda, ako se zimi reže do starog drveta, lakše strada i od mraza i od truljenja.
Četvrta greška je jaka rezidba koštičavog voća baš kad su mrazevi najjači, šljiva, kajsija, breskva i trešnja tada teže zacjeljuju i mogu biti osjetljivije. Sa druge strane, polomljene ili bolesne grane treba ukloniti kada ih uočite.
Ne skidati zaštitu čim otopli, zima se brzo vrati
Peta greška je skidanje zimskih zaštita na prvom otopljenju. Malč oko korijena, agrotekstil, zaštita mladih stabala, sve to ljudi sklone čim osjete topliji dan, a onda se noć spusti ispod nule i šteta bude veća nego da se zaštita nije dirala.
Druga strana iste greške je najlon bez provjetravanja, biljka se u takvom “pakovanju” orošava, dobije buđ i izduži se, pa mraz prvo uzme ono što je najnježnije.
Zalijevanje zimi, ili previše ili nikako
Šesta greška je prelijevanje. Zimi je zemlja hladna, korijen sporo radi, voda stoji i trulež dolazi polako, posebno kod biljaka uz kuću i onih u saksijama. Ali postoji i druga krajnost, zaboraviti zimzelene biljke u periodima kada nema padavina i kada dan bude suh uz vjetar.
Četinari, rododendron, lovorvišnja i slične biljke mogu ući u proljeće isušene, iako nije bilo “velike zime”.
U takvim periodima, umjereno zalijevanje u podne, kada je iznad nule, obično kasnije pokaže razliku između zdrave biljke i one koja na proljeće izgleda kao da je spaljena.
Snijeg, led i so, tri stvari koje prave štetu bez puno buke
Sedma greška je ostaviti težak, mokar snijeg na tujama i četinjarima. Takav snijeg širi krošnju i lomi grane, a biljka onda cijelu sezonu pokušava da vrati oblik. Snijeg je najbolje skidati lagano, bez trzaja, metlom odozdo prema gore.
U istoj priči je i so na stazama, ona je praktična, ali ako je posipate blizu biljaka, uz gredice ili pored ukrasnih zimzelenih biljaka, stabala ili grmova, so ulazi u tlo i pravi oštećenja koja se pokažu kasnije. Pijesak ili rizla su sigurniji izbor kad se radi o prostoru uz vrt.
Higijena vrta, ono što ostane sada, dođe na naplatu u aprilu
Osma greška je ostaviti “problematičan materijal” da prezimi. Mumificirani plodovi, trule jabuke i kruške, zaraženo lišće, sve to može biti rezervoar bolesti i štetočina za proljeće. Ljudi često računaju da će se prirodno razgraditi, ali mnogo toga preživi zimu i nastavi ciklus čim zatopli.
Slično je i sa kompostom, teško truhle dijelove nije dobro ubacivati u običan kompost ako nemate uslove za pravi, vrući kompost koji bi uništio patogene.
Šta smijemo raditi u januaru i februaru, kada su minusi, snijeg i led
Januar i februar nisu mjeseci “velikih radova”, ali jesu mjeseci pametnih sitnica. Možete pregledati voćke i ukrasno drveće nakon snijega i vjetra, ukloniti polomljene grane, očistiti alate, naoštriti makaze i dezinfikovati ih, jer ćete na proljeće ionako rezati, a čiste alatke smanjuju prenošenje bolesti.
Ako imate mlada stabla, smisleno je provjeriti da li su zaštite od glodara na mjestu i da li je malč oko korijena ostao ravnomjeran. U povrtnjaku se može planirati raspored gredica i plodored, napraviti spisak sjemena i pripremiti prostor za ranu sjetvu u zatvorenom, posebno ako želite rane rasade.
Snijeg se u vrtu često može posmatrati kao izolacija, pa ga nije potrebno uklanjati sa gredica, ali sa zimzelenih i osjetljivih krošnji ima smisla skinuti višak kada postane težak.
Šta zimi nikako ne raditi u vrtu nije spisak zabrana radi zabrana, nego način da se u januaru i februaru sačuva struktura tla, mir biljaka i ono malo energije koje vrt čuva za proljeće, kada će svakako tražiti da mu se posvetite.
Ukoliko želite saznati više o poljoprivredi, uzgoju povrća i voća, uzgoju stoke, uzgoju pčela i proizvodnji meda, uzgoju peradi, ali i uzgoju ljekovitog bilja i cvijeća, javnim pozivima i poticajima iz oblasti poljoprivrede, pretplatite se na Youtube kanal RTV Slon i pratite našu emisiju AGROKUTAK.
Više sličnih članaka potražite u našoj rubrici Magazin.
Za vas smo izdvojili:
Vrtlarstvo: Kalendar vrtlarskih radova – od marta do decembra
Vječna dilema u baštama: Paradajz protiv krompirove zlatice, da li stvarno možemo bez hemije?
