Privremene poteškoće u snabdijevanju gorivom u Federaciji BiH izazvale su pojačanu kupovinu i rast potrošnje, ali iz federalnih institucija poručuju da ozbiljnijih poremećaja nema i da se stabilizacija očekuje već tokom srijede. Nadležni ističu da je tržište pod stalnim nadzorom, dok dodatni pritisak dolazi i iz regiona, nakon odluke Srbije da do 19. marta zabrani izvoz nafte i naftnih derivata.
Strah od nestašice povećao potrošnju dizela, stabilizacija se očekuje do srijede
Federalno ministarstvo trgovine saopćilo je da kontinuirano prati stanje na tržištu nafte i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako tržište funkcioniše po principima tržišne ekonomije, iz Ministarstva naglašavaju da su na snazi jasni regulatorni mehanizmi, od ograničenja marži, preko inspekcijskih nadzora, do praćenja cijena putem aplikacije.
„Ono što želim da naglasim jeste da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, zato što imamo ograničenje marže i jasnu regulativu. Upravo ovo ograničenje marže ne dozvoljava da se stare zalihe koje su nabavljene po jeftinijim cijenama mogu prodavati po većim cijenama i time ostvariti neka ekstra dobit. Ali i kad bi litar dizela bio pet KM, distributer zarađuje maksimalno 25 feninga, kao i kada je on dvije marke. Maksimalno više od toga ne može, zato što je to ograničenje na snazi”, izjavio je Amir Hasičević, federalni ministar trgovine.
Poremećaje na regionalnom tržištu dodatno je pojačala odluka Srbije da privremeno zabrani izvoz sirove nafte, benzina, dizela i drugih naftnih derivata. Vlasti u Srbiji poručile su da je cilj zaštita domaćeg tržišta, građana i privrede od mogućih nestašica i skoka cijena.
„Zabrana se odnosi na sirovu naftu, na naftne derivate, na dizel, na benzin, važit će do 19. marta, kada ćemo donositi dalje odluke. Cilj je da zaštitimo naše tržište, naše građane, našu privredu od nestašica goriva, od skoka cijena i takve odluke ćemo donositi i u budućnosti”, kazala je Dubravka Đedović Handanović, ministarica rudarstva i energetike Republike Srbije.
U Federaciji BiH ipak tvrde da snabdijevanje nije ugroženo. Iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju da je Srbija do sada učestvovala sa oko 11,4 posto u ukupnom snabdijevanju tržišta Federacije, dok najveći dio uvoza dolazi iz Hrvatske.
„Snabdijevanje tržišta Federacije ovom mjerom nije ugroženo. Srbija je učestvovala sa oko 11,4% ukupno snabdijevanja, govorimo za Federaciju naravno, i to je bilo negdje 1,2 miliona tona na godišnjem nivou, govorimo o podacima iz 2025. godine, dok uvoz naftih derivata iz Republike Hrvatske trenutno čini 73,6% ukupnog uvoza i to ustvari nama predstavlja trenutno stabilan i pouzan pravac snabdijevanja”, pojasnio je Hasičević.
Nadležni ističu da su privremene poteškoće najvećim dijelom posljedica naglo povećane potražnje u proteklih nekoliko dana. Građani i privreda stvarali su zalihe iz predostrožnosti, zbog čega su zalihe kod distributera privremeno smanjene. Dnevna potrošnja dizela porasla je sa prosječnih 1,7 miliona na gotovo tri miliona litara. Zbog toga su ubrzane carinske procedure i uvedeno produženo radno vrijeme inspekcija na pojedinim graničnim prijelazima.
„Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo, očekuje se stabilizacija snabdijevanja tokom srijede, 11. marta 2026. godine. Uzimajući u obzir aktuelna dešavanja na globalnom tržištu energenata, kao i odluke koje su donijele pojedine susjedne države, Ministarstvo će Vladi Federacije BiH predložiti dodatne mjere s ciljem dugoročnog osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima“, rekao je Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Iz federalnih institucija poručuju da u ovom trenutku nema potrebe za aktiviranjem robnih rezervi, jer je snabdijevanje uredno i postoje alternativni pravci uvoza. Građanima savjetuju racionalnu kupovinu, bez stvaranja nepotrebnih zaliha, kako bi se dodatni pritisak na tržište smanjio.
