Ljeto, visoke temperature i dugo izlaganje suncu mogu imati mnogo ozbiljnije posljedice od crvenila kože i opekotina. Jedna od njih je sunčanica, stanje koje nastaje nakon predugog boravka na direktnom suncu, naročito kada su glava i potiljak nezaštićeni. Posebno su ugroženi djeca, starije osobe, hronični bolesnici i ljudi koji dugo borave ili rade na otvorenom.
Kako se dobije sunčanica?
Naše tijelo neprestano pokušava održavati normalnu temperaturu. Kada nam je vruće, pojačava se cirkulacija kroz kožu i počinjemo se znojiti, čime organizam oslobađa višak toplote. Problem nastaje kada smo dugo izloženi jakom suncu i visokoj temperaturi, a tijelo više ne uspijeva dovoljno brzo da se rashladi.
Kod sunčanice posebno je važno direktno zagrijavanje nezaštićene glave i potiljka. Dug boravak na suncu može dovesti do pregrijavanja organizma i poremećaja njegove prirodne termoregulacije. Rizik dodatno povećavaju dehidracija, fizički napor, neprikladna ili pretopla odjeća i nedovoljan unos tečnosti.
Zbog toga se sunčanica najčešće javlja nakon višesatnog boravka na plaži, tokom rada na otvorenom, sportskih aktivnosti ili šetnje po jakom ljetnom suncu bez odgovarajuće zaštite.
Kako prepoznati sunčanicu?
Među čestim simptomima navode se jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, slabost, crvenilo lica, povišena tjelesna temperatura, ubrzan puls i ubrzano ili plitko disanje. Mogu se pojaviti i pospanost, smetenost, poremećaji vida, zujanje u ušima i nesvjestica.
Kod težeg pregrijavanja posebno su alarmantni zbunjenost, dezorijentacija, promjene ponašanja, grčevi ili gubitak svijesti. To mogu biti znakovi toplotnog udara, koji predstavlja hitno medicinsko stanje.
Zašto je sunčanica opasna?
Sunčanicu ne treba posmatrati samo kao prolaznu glavobolju nakon boravka na suncu. Ako se pregrijavanje nastavi i organizam izgubi sposobnost normalnog reguliranja temperature, tjelesna temperatura može porasti do opasnih vrijednosti.
Kod toplotnog udara temperatura jezgre tijela može doseći oko 40 °C ili više, a tada mogu biti ugroženi mozak, srce, bubrezi i mišići. Što duže traje ozbiljno pregrijavanje bez liječenja, veći je rizik od trajnog oštećenja organa, kome, pa čak i smrti.
Upravo zato simptome kao što su gubitak svijesti, izrazita zbunjenost, grčevi, veoma visoka temperatura ili naglo pogoršanje stanja ne treba ignorisati.
Šta uraditi ako posumnjate na sunčanicu?
Osobu treba odmah skloniti sa sunca u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, raskomotiti je i početi s rashlađivanjem. Mogu se koristiti hladni ili mokri oblozi i voda za hlađenje kože. Kod osobe koja je budna i normalno komunicira može se postepeno nadoknađivati tečnost. Alkohol treba izbjegavati.
Ako osoba postane zbunjena, izrazito pospana, izgubi svijest, dobije grčeve ili ima veoma visoku temperaturu, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć i nastaviti rashlađivanje dok pomoć ne stigne. Osobi koja ima poremećaj svijesti ne treba davati tečnost na usta zbog opasnosti od gušenja.
Najbolja zaštita je prevencija
Sunčanica se u velikoj mjeri može spriječiti. Tokom najtoplijeg dijela dana treba ograničiti direktno izlaganje suncu, redovno piti tečnost i praviti pauze u hladovini. Glavu je dobro zaštititi laganim šeširom ili kapom od prozračnog materijala, a odjeća bi trebala biti lagana i prilagođena visokim temperaturama.
Sunce i ljeto ne moraju predstavljati opasnost ako se ponašamo odgovorno. Međutim, jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica i naročito poremećaj svijesti nakon boravka na vrućini znakovi su koje ne treba zanemariti. Pravovremeno sklanjanje sa sunca, rashlađivanje i, kada je potrebno, medicinska pomoć mogu spriječiti ozbiljne posljedice.
