Povodom 33. godišnjice zločina u Ahmićima kod Viteza, više organizacija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske uputilo je zajedničku izjavu pod nazivom „Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime“, podsjećajući na jedan od najtežih zločina počinjenih tokom rata u BiH.
U saopćenju se navodi da su 16. aprila 1993. godine, u ranim jutarnjim satima, lokalne jedinice HVO-a izvršile napad na Ahmiće, a Haški tribunal taj zločin okarakterisao je kao zločin protiv čovječnosti. Prema podacima iz izjave, ubijeno je 116 Bošnjaka, ranjene su 24 osobe, uništeno 169 kuća i dvije džamije. Među ubijenima bile su 32 žene i 11 djece mlađe od 18 godina.
Podsjeća se i na presude Haškog tribunala, među kojima je i presuda Dariju Kordiću, bivšem predsjedniku HDZ-a BiH, koji je osuđen na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, uključujući Ahmiće. U izjavi se ističe da je pravosnažno utvrđeno kako je Hrvatska imala ukupnu kontrolu nad HVO-om te učestvovala u planiranju, koordinaciji i organizaciji njegovog djelovanja.
Potpisnice zajedničke izjave zatražile su od vlasti Republike Hrvatske da se 16. april službeno obilježava kao dan sjećanja na civilne žrtve zločina koje su počinile hrvatske vojne snage na teritoriji Bosne i Hercegovine. Također traže da činjenice o zločinu u Ahmićima budu uvrštene u historijske udžbenike, te da javnost o tome bude informisana kroz medije i javne programe.
Jedan od zahtjeva odnosi se i na Grad Zagreb, od kojeg već četvrtu godinu traže da jedan javni prostor nazove Trgom ahmićkih žrtava, kao trajni znak pijeteta prema ubijenim civilima i doprinos kulturi sjećanja.
Povodom godišnjice, za danas su u Zagrebu najavljene i dvije aktivnosti. U 11 sati na Trgu bana Josipa Jelačića bit će održana antiratna akcija u znak sjećanja na žrtve Ahmića, dok će u 17 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića biti upriličena tribina „Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime“.
Zajedničku izjavu potpisali su Centar za žene žrtve rata ROSA iz Zagreba, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije UDIK iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Ženska mreža Hrvatske.
