Uprkos značajnim pomacima u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, zemlje Zapadnog Balkana i dalje gube milijarde eura zbog neefikasnih mehanizama za povrat imovine stečene kriminalnom, poručeno je jučer u Sarajevu, na regionalnoj konferenciji u susret Samitu Berlinskog procesa koji će se ovog mjeseca održati u Londonu.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, kroz balkansku rutu trgovine drogom godišnje se ostvaruje između 12 i 19,5 milijardi eura, dok se u regionu povrati manje od 2% nezakonito stečene imovine. Učesnici su upozorili da kriminalne mreže djeluju bez granica, koristeći digitalne tehnologije i globalne tokove novca, dok se nacionalne institucije i dalje suočavaju s ograničenjima, sporom razmjenom podataka i birokratskim preprekama.
Sabina Đapo, menadžerica AIRE centrovog programa za Zapadni Balkan, istakla je da su potrebna brža politička rješenja.
“AIRE centar, u partnerstvu s Regionalnom inicijativom za borbu protiv korupcije, povezuje više od 60 sudija, tužilaca, istražitelja i finansijskih stručnjaka kroz Regionalnu platformu za povrat imovine. Kao rezultat tog rada, izrađen je trilateralni sporazum između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore o podjeli oduzete imovine – dokument koji je u potpunosti usaglašen na ekspertskom nivou i spreman za usvajanje, te čeka političku odluku”, poručila je Đapo.
Dodala je da je povrat imovine pitanje javnog interesa i važan dio reformi koje se provode u okviru Berlinskog procesa.
“Oduzimanje nezakonito stečene imovine ne samo da vraća povjerenje građana u pravosuđe, već ima direktan doprinos sigurnosti, ekonomskom rastu i boljem upravljanju – tri prioriteta predstojećeg Samita Berlinskog procesa. Povrat imovine jača sigurnost jer prekida tokove kriminalnog novca, podržava rast jer vraća resurse u legalnu ekonomiju i osnažuje upravljanje jer pokazuje snagu i nezavisnost institucija”, istakla je Đapo.
Lejla Kurtanović, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu i članica Regionalne mreže za povrat imovine, naglasila je da finansijske istrage u Bosni i Hercegovini predstavljaju ključni instrument u borbi protiv korupcije, ali da njihovu primjenu treba dodatno unaprijediti.
“U BiH postoji razvijen sistem finansijskih istraga i posebnih istražnih radnji: od nadzora komunikacija i praćenja bankovnih računa do prikrivenih istražitelja i digitalnog nadzora. Njihova puna efikasnost zavisi od pravovremenog pokretanja i koordinacije svih aktera. Finansijska istraga mora započeti paralelno s krivičnim postupkom kako bi se spriječilo prebacivanje ili skrivanje imovine. Jačanjem tehničkih i analitičkih kapaciteta, posebno u praćenju složenih finansijskih tokova i saradnji s bankarskim sektorom, sistem postaje otporniji i brži u reagovanju na nove oblike kriminala”, kazala je Kurtanović.
Poruke sa sarajevske konferencije ujedno su priprema za Samit Berlinskog procesa, koji će se 22. oktobra održati u Londonu i okupiti premijere, ministre i lidere zemalja Zapadnog Balkana, zajedno s predstavnicima Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodnih partnera.
Julian Reilly, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, poručio je da borba protiv korupcije mora ostati zajednički prioritet svih vlada u regionu.
“Korupcija je teret za sve zemlje Zapadnog Balkana jer podriva povjerenje građana i omogućava organizovanom kriminalu da jača. Vlade moraju djelovati zajednički i preko granica kako bi se suprotstavile prijetnjama koje podjednako ugrožavaju cijeli region”, istakao je ambasador Reilly.
Konferencija „Antikorupcija kao pokretač dobrog upravljanja na Zapadnom Balkanu“ okupila je visoke zvaničnike, ministre pravde, predstavnike institucija, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Događaj su organizovali Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI), Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, uz podršku HELVETAS-a, projekta EUPA4BiH, AIRE centra i Austrijske razvojne agencije (ADA), u okviru priprema za londonski Samit.
