Zemlja je u posljednjih 25 godina postala značajno tamnija, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Naučnici su otkrili da se u periodu od 2001. do 2024. godine sa Zemljine površine reflektuje manje sunčeve svjetlosti nego ranije, što ukazuje na promjene u energetskom balansu planete.
Prema zaključcima istraživačkog tima, „tamnjenje“ Zemlje izraženije je na sjevernoj nego na južnoj hemisferi, a otkriveno je analizom podataka prikupljenih putem satelita.
„Općenito, južna polutka u prosjeku dobiva radijacijsku energiju na vrhu atmosfere, dok na sjevernoj postoji gubitak te energije,“ navode autori studije.
Ranija istraživanja sugerisala su da se ova neravnoteža kompenzira atmosferskim i oceanskim strujanjima koja prenose energiju s jedne hemisfere na drugu, ali nova studija pokazuje da taj proces nije u potpunosti nadoknadio razlike tokom posljednja dva desetljeća.
„Zabilježeno je odstupanje od 0,34 vata po kvadratnom metru po desetljeću. Gledano u kontekstu prosječnog sunčevog zračenja od 240 do 243 vata, to odstupanje nije veliko, ali je vrijednost ipak statistički značajna,“ navodi se u radu.
Naučnici smatraju da su promjene u količini vodene pare, oblacima i refleksivnosti površina glavni uzrok smanjenja reflektovane svjetlosti.
„Led i snijeg reflektiraju više sunčevog zračenja od stijena ili vode. Stoga je smanjenje morskog leda i snježnog pokrivača na sjevernoj polutci pridonijelo ‘tamnjenju’,“ istaknuto je u studiji.
Osim klimatskih promjena, važnu ulogu imaju i suspendovane čestice u atmosferi koje utiču na stvaranje oblaka i količinu reflektovanog zračenja. Na sjevernoj polutci zagađenje finim česticama se smanjilo, dok je na južnoj poraslo zbog velikih požara u Australiji i erupcije vulkana Hunga Tonga, što je rezultiralo ispuštanjem većih količina aerosola.
Naučnici naglašavaju da je razumijevanje razlika u refleksivnosti između dvije hemisfere ključno za unapređenje klimatskih modela.
„To bi moglo poboljšati naše razumijevanje budućih klimatskih kretanja i pomoći u preciznijem predviđanju globalnog zagrijavanja,“ zaključuju istraživači.
