Brojne virusne i bakterijske infekcije prisutne širom Evrope, pa i u Bosni i Hercegovini, mogu ozbiljno ugroziti mozak, upozoravaju njemački stručnjaci. Iako se često misli da su opasne bolesti rezervisane za udaljene krajeve svijeta, stvarnost je drugačija – virusi i bakterije koje uzrokuju meningitis, encefalitis i druge neurološke poremećaje prisutni su i na našem kontinentu.
Primjer iz Njemačke pokazuje koliko brzo stvari mogu postati ozbiljne. Naime, 34-godišnji muškarac javio se na hitnu pomoć s visokom temperaturom, jakim glavoboljama i ukočenošću vrata. Nedavno je boravio u Austriji, a nakon laboratorijskih nalaza dijagnosticiran mu je virusni meningitis uzrokovan FSME virusom (krpeljni meningoencefalitis), koji se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Infekcija može imati teške posljedice, uključujući upalu mozga i paralize, a smrtnost iznosi oko 1%. Vakcinacija je jedina efikasna zaštita.
Ospice i West Nile groznica – povratak zaboravljenih prijetnji
Broj oboljelih od ospica u Njemačkoj dramatično je porastao – sa 15 slučajeva u 2022. na 360 u 2024. godini. Ospice mogu izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući upalu mozga, a nema ciljanog liječenja. Vakcinacija ostaje ključna mjera prevencije.
West Nile virus, koji je nekada bio ograničen na tropske krajeve, sada je prisutan i u zemljama južne Evrope. U oko 1% slučajeva može uzrokovati meningitis ili encefalitis, a smrtnost dostiže i 10%. Lijek i vakcina ne postoje.
Virus pješčane mušice i bruceloza – opasnosti s Mediterana i Balkana
Groznica pješčane mušice (Sandfliegenfieber) sve je češća u mediteranskim krajevima, uključujući Italiju i Balkan. Toskanska varijanta ovog virusa može izazvati upalu mozga, iako je prognoza uglavnom povoljna. Liječenje je simptomatsko.
Bruceloza je i dalje prisutna u Turskoj, Italiji, Danskoj i BiH. U većini slučajeva prolazi bez simptoma, ali ako postane hronična, može zahvatiti mozak, jetru i kosti. Smrtnost iznosi 2%, a liječenje zahtijeva dugotrajnu terapiju kombinacijom antibiotika.
Meningokok i pneumokok – hitne infekcije s visokom smrtnošću
Meningokokne infekcije brzo napreduju i mogu imati fatalan ishod, posebno ako dođe do sepse. Smrtnost može dostići i 33%, a liječenje se sprovodi antibioticima kao što su ceftriakson i rifampicin.
Pneumokokne infekcije takođe mogu zahvatiti mozak, a problem predstavlja sve češća otpornost na antibiotike. Kod teških slučajeva preporučuje se kombinovana terapija snažnim antibioticima, uključujući vankomicin.
Brza dijagnoza spašava život
Neurologinja prof. dr. Uta Meyding-Lamadé posebno upozorava na bakterijski meningitis, koji zahtijeva hitno djelovanje. Kod sumnje na ovu dijagnozu, neophodno je odmah započeti terapiju – jedino izuzetak su pacijenti s izraženim neurološkim simptomima kod kojih je prvo potrebna CT/MRI dijagnostika.
Zaključak stručnjaka je jasan – mnoge neuroinfekcije dolaze tiho, ali mogu ostaviti teške posljedice. Vakcinacija, rana dijagnoza i brza terapija ključni su za zaštitu zdravlja.
