Vrste kafa koje najčešće pijemo na putovanjima znaju da zbune, pogotovo kada u meniju pišu stranim jezikom. Znate li šta tačno pijete, koje vrste kafa kad naručite espreso, makijato, kapućino ili latte?
Ljeto donosi putovanja, nova mjesta i promjene svakodnevnih navika. Ali kafa ostaje. U avionima, na peronima, u malim uličnim kafićima ili na hotelskim terasama, šoljica kafe, bez obzira na vrste kafa, često je prva stvar koju naručimo.
U tim trenucima, pred menijem na stranom jeziku, lako se zapitamo: po čemu se razlikuju vrste kafa, kako se razlikuju espreso, makijato, kapućino, latte, amerikano? Poznavati razliku znači lakše izabrati ono što u tom trenutku zaista prija.
Espreso – kratko, snažno i bez viška
Espreso je temelj većine savremenih kafa. Nastaje kada vrela voda pod visokim pritiskom prođe kroz fino mljevenu kafu. U šoljici ostaje mala količina napitka: gust, jak, aromatičan.
U Italiji se espreso pije brzo, stojeći, često bez šećera i priče. Kod nas sve više ljudi bira upravo ovakav način, bez dodataka, bez razvlačenja, s jasnim ukusom.
Inače, prvi espreso aparat patentiran je još 1901. godine u Milanu, a naziv dolazi od riječi express, jer se kafa priprema brzo, “na zahtjev”.
Možda će vas zanimati i ovo:
Potrošačka korpa za maj: Četveročlanoj porodici potrebno više od 3.100 maraka
Makijato – kada kafa i mlijeko nađu ravnotežu
Makijato je espreso s dodatkom mliječne pjene. Blago ublažen, ali i dalje dovoljno snažan. Idealna kafa za one koji ne žele gorko, ali ni razvodnjeno.
U nekim zemljama dobije se s više mlijeka, u drugima s jedva primjetnim tragom. U osnovi, to je kafa za one koji traže mjeru.
Sam naziv „makijato“ znači „označen“ ili „obilježen“, jer je barista označavao espreso kapljom mlijeka kako bi razlikovao porudžbinu od običnog espresa.
Kapućino – šoljica koja zadržava
Kapućino je vrsta kafe ili napitka koji se pravi od jednog espresa, toplog mlijeka i pjene. Omjeri su skoro jednaki, što mu daje punu strukturu i kremastost. Pije se polako, uz jutarnje novine, razgovor ili pogled u nepoznato.
U Italiji ga piju do podneva, ali kod nas nema tog pravila. Često je izbor kada se želi ostati duže za stolom, bez žurbe.
Naziv kapućino dolazi od kapucinskih fratara jer boja njihove mantije podsjeća na ton koji nastaje miješanjem kafe i mlijeka.
Italijanski baristi često testiraju kapućino tako što na pjenu stave malu kašičicu, ako ne potone odmah, to je znak da je pjena dobro pripremljena i da je napitak napravljen kako treba.
Latte – kafa u kojoj mlijeko vodi riječ
Latte, kao vrsta kafe, ima najviše mlijeka. Pravi se od espresa i velike količine toplog mlijeka, uz tanak sloj pjene. Ukus je blag, često s dodatkom vanilije, karamele ili badema.
U Italiji treba naručiti „caffe latte“, jer „latte“ znači samo mlijeko. U ostatku svijeta latte se pretvorio u udoban, svakodnevni napitak, često u rukama onih koji ne vole kafu previše ozbiljno.
Latte je postao globalno popularan i zahvaljujući „latte art“ kulturi, gdje baristi crtanjem pjenom prave srca, listove, pa čak i lica na vrhu šoljice.
Možda će vas zanimati i ovo:
Otkriveno zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe
Amerikano – produženi espreso
Amerikano je espreso s dodatkom tople vode. Blaži je i veći, ukusom sličan filter kafi. Nastao je, prema jednoj priči, kada su američki vojnici u Italiji razblaživali espreso da bi dobili nešto na šta su navikli kod kuće.
Danas je to izbor onih koji vole dužu kafu, ali bez gubitka okusa.
Australija ima svoju verziju ove vrste kafe. Naime, ako se voda dodaje prije espresa, umjesto obrnuto, piće se zove “long black” popularno u Australiji i Novom Zelandu, a dolazi sa jačim i izraženijim slojem kreme.
Ice kafa – hladno osvježenje
Ledena kafa može se pripremiti na više načina. Rashlađeni espreso, frappe, cold brew, kafa sa sladoledom, šlagom, mlijekom… U Grčkoj je frappe nezaobilazan, u Skandinaviji je popularan cold brew, dok se u Vijetnamu poslužuje s kondenziranim mlijekom.
Kod nas je ice kafa često desert u čaši, naročito u ljetnim mjesecima.
Inače, prava Cold brew kafa priprema se tako što se kafa potapa u hladnoj vodi i ostavi i do 24 sata, čime se dobija blaža, manje kisela aroma i viši nivo kofeina.
Irska kafa – kafa s karakterom
Espreso, šećer, irski viski i šlag. Irska kafa je piće za večernje sate. Pije se topla, obično u staklenoj čaši. Nema funkciju razbuđivanja, više liči na koktel za kraj dana.
Nastala je četrdesetih godina u Irskoj, kada su je služili promrzlim putnicima.
Originalni recept traži da šlag ne bude umućen previše, dovoljno je da “pluta” iznad kafe, jer se pije bez miješanja.
Nes kafa – instantni običaj
Nes kafa se pravi od instant praha i tople vode. Jednostavna i brza. Mnogi su s njom počinjali radne dane, učili za ispite, putovali rano ujutro.
Nema intenzitet prave kafe, ali ima svoju ulogu. Tu je kada treba nešto brzo i poznato.
Inače, prva instant kafa proizvedena je 1938. godine na zahtjev brazilske vlade, koja je tražila način da sačuva viškove zrna iz velike berbe.
Jeste li znali?
Kroz različite vrste kafa vidi se kako kulture oblikuju obične navike.
Najskuplja kafa na svijetu „Kopi Luwak“ pravi se od zrna koja su prošla kroz probavni sistem male životinje slične mački. Prodaje se po cijeni od stotina eura po šoljici. Više zbog priče nego zbog ukusa.
U Turskoj se i dalje gata iz taloga, a u Švedskoj kafa ima svoj termin „fika“ što znači pauza za kafu i kolač. U Etiopiji se kafa prži i melje pred gostima, u ceremoniji koja traje skoro sat vremena.
U Bosni i Hercegovini kafa je i pitanje običaja. Priprema se u džezvi, poslužuje u fildžanima, najčešće uz lokum i kocku šećera. Na Baščaršiji su česti kafići gdje se kafa servira u bakrenim džezvicama na tacnama s ornamentima. Ovdje poziv na kafu ne znači samo piće, već prijedlog da se sjedne, razgovara i provede vrijeme zajedno. Kafa često ostane hladna, ali razgovor potraje.
Još ponešto: bez kofeina i biljna mlijeka
Bezkofeinska kafa pravi se najčešće od arabike iz koje je kofein uklonjen. Nije sasvim bez kofeina, ali je blaža. Sve češće se naručuje iz zdravstvenih ili ličnih razloga.
Latte i kapućino danas se prave i s bademovim, zobenim ili sojinim mlijekom. Baristi znaju kako ih pripremiti, a izbor je sve veći.
Postoji i razlika u samim zrnima. Arabika ima blaži, aromatičniji ukus i manje kofeina. Robusta je jeftinija, jača i često se koristi u espresu i nes kafi. Većina kafa koje pijemo su mješavina ta dva tipa, ali u specijalizovanim kafićima često se ističe porijeklo zrna: iz Brazila, Etiopije, Kolumbije ili Vijetnama.
Moka kafa – italijanski klasik s ringli
Moka kafa se priprema u maloj metalnoj kafetijeri koja se sastoji od tri dijela. U donji dio se sipa voda, u sredinu ide mljevena kafa, a gornji dio je rezervoar u koji izlazi napitak. Kada se kafetijera stavi na šporet, para pod blagim pritiskom gura vodu kroz kafu i dobija se jaka, aromatična kafa, negdje između espresa i domaće kafe.
Najpoznatiji model moka pota je italijanski Bialetti, kompanija osnovana 1919. godine. Prvi njihov moka lončić patentiran je 1933. i od tada postaje nezaobilazan kuhinjski predmet u italijanskim, a kasnije i svjetskim domovima. Iako nema pritisak pravog espreso aparata, moka kafa ima pun ukus i mnogi je biraju upravo zbog toga što se može pripremiti brzo i jednostavno, bez struje i bez automatike.
Filter kafa i kućni aparati – kad kafa kaplje, ali traje
Filter kafa se pravi tako što se vruća voda polako preliva preko sloja mljevene kafe, a zatim kaplje u posudu ispod. Aparati za filter kafu koriste papirni ili metalni filter, a napitak koji se dobije je blaži i rjeđi u odnosu na espreso, ali mnogi uživaju u njegovoj dužini i čistoći ukusa.
U posljednje vrijeme sve su popularniji kućni aparati s kapsulama, automatski espreso aparati i French press metode. Svaka od njih ima svoje prednosti, ali zajedničko im je jedno, želja da kafa kod kuće bude bolja od one iz prve pekare. A uz malo truda, to zaista i jeste moguće.
Kafa i društvene mreže
Kafa je danas i vizualni doživljaj. Latte art, šoljice na prozorskim daskama, minimalizam kafića, sve to završava na društvenim mrežama. Kafa je postala simbol stila, ali i dalje ostaje ono što je bila: izgovor da se zastane.
Različite šoljice, slična potreba
Nije isto piti kafu u Sarajevu, Beču, Buenos Airesu ili Bangkoku. Ali svuda ima sličnu ulogu: da se zastane, progovori i uzme trenutak.
Birajući između raznih vrsta kafa, biramo i način da usporimo dan.Vrste kafe, bilo da je jutro, podne ili kasno popodne, biramo i spram prilike. Kafa je ritual sa kojim skoro svi započinju ili završavaju dan. Ili tek, prave predah samo za sebe.
Možda će vas zanimati i ovo:
Voće i povrće koje ne treba držati u frižideru, evo kako ga pravilno sačuvati
