Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, donio je nove odluke koje se odnose na firmu Viaduct i izborni proces u zemlji, nazivajući ih „mjerama za zaštitu funkcionalnosti Bosne i Hercegovine“.
Što se tiče duga prema slovenskoj firmi Viaduct, koji je nastao zbog krivice Republike Srpske u raskidu ugovora, Schmidt je odlučio da se iznos duga namiri iz sredstava prikupljenih od akciza – tačnije, iz dijela koji pripada RS-u na jedinstvenom računu.
U vezi s izbornim integritetom i finansiranjem novih tehnologija za izbore, Schmidt je odlučio da sredstva obezbijedi Centralna banka BiH.
U svom obraćanju Schmidt je podsjetio da još uvijek nema državnog budžeta za 2025. godinu što ograničava sposobnost državnih institucija da budu u potpunosti funkcionalne.
– Neusvojen budžet znači da, pored niza drugih potreba, nema sredstava za provedbu reformi za osiguranje integriteta izbora – što je ključni zahtjev EU, Daytona i OSCE-a…
Još jedna ozbiljna prijetnja su dugovi koji proizilaze iz arbitražnih odluka, posebno tzv. slučaj Viaduct. Oni su prijetnja ključnim državnim institucijama, poput Centralne banke BiH i BHANSA-e, Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH. Ured javnog pravobranioca je isticao potencijalne posljedice ovog slučaja u više od 15 dopisa upućenih institucijama BiH, uključujući i nadležne organe u RS-u – kazao je visoki predstavnik.
Zbog toga je odlučio da dio rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina – koje su blokirane od 2018. godine – bude preusmjeren za izmirenje potraživanja Viaducta. To poravnanje će se realizovati korištenjem pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Ovaj udio nije namijenjen za budžetske rashode RS i nema utjecaja na budžetsku stabilnost RS.
– To neće utjecati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS. Sredstva će biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora i Ministarstvo može izvršiti isplatu Viaductu. Ili, ako ima drugih razmišljanja ili naznaka da bi to trebalo uraditi putem nekih novih pregovora, kako sam čuo, to se može i tako uraditi. Odlično, to je njihov posao, ali država to ne plaća nego Republika Srpska – rekao je Schmidt.
Ovaj pristup je, kako kaže, u skladu s principom da onaj ko napravi dug mora da ga i izmiri te podsjetio na činjenicu da je u junu 2017. godine tadašnja predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović potpisala ugovor sa Vijećem ministara da će RS isplatiti dug za Viaduct.
– Javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah poduzeti mjere u cilju obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine BiH, tako da objekti Centralne banke više ne budu u opasnosti i da kontrolori zračnog saobraćaja mogu bez brige obavljati svoj izuzetno važan posao. Ove institucije su od ključnog značaja za građane i ne smiju biti ugrožene neodgovornim ponašanjem. Sa institucijama koje su ključni dio infrastrukture, kao što su Centralna banka i BHANSA, se ne treba poigravati – poručio je visoki predstavnik.
Kada je u pitanju integritet izbornog procesa Schmidt je donio odluku da Centralna banka BiH svoj profit sada može staviti na raspolaganje državnim institucijama i na taj način će se finansirati troškove nabavke izbornih tehnologija za njihovo uvođenje na općim izborima 2026. godine.
Sredstva Centralne banke koja ostanu nakon ovoga moći će se koristiti samo za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i otvoriti put da se napravi dobar državni budžet.
– Ovim mjerama štitimo finansijsku stabilnost i funkcionalnost države, omogućavamo održavanje slobodnih i poštenih izbora, te liderima Bosne i Hercegovine ostavljamo prostor koji im je potreban da svoje napore fokusiraju na reformsku agendu BiH za EU. Političkom rukvodstvu poručujem da sad što prije usvoji budžet za 2025. godinu – poručio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
